Nauči propis
Član 2 — Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada
Tekst člana i 1 izdvojeno pravilo sa doslovnim citatom.
Tekst člana 2
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
1) automatika i kontrola sistema zgrade je skup opreme, softvera i inženjerskih servisa za
automatsku kontrolu, nadzor, optimizaciju, intervencije i menadžment tehničkih sistema u
zgradi, a u cilju obezbeđivanja energetski efikasnog, ekonomičnog i sigurnog upravljanja
instalacijama zgrade;
2) broj izmena vazduha, n [h-1] je časovni broj izmena unutrašnjeg vazduha spoljnim
vazduhom, obračunat za zapreminu zgrade unutar termičkog omotača V [m3];
3) bruto razvijena građevinska površina jeste zbir površina svih nadzemnih etaža zgrade,
merenih u nivou podova svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama,
parapetima i ogradama). U bruto građevinsku površinu ne računaju se površine u okviru
sistema dvostrukih fasada, staklenika, površine koje čine termički omotač zgrade u bruto
razvijenu građevinsku površinu ne obračunava se kod heterogenih zidova debljina
termoizolacije preko 5 cm, a kod homogenih zidova debljina zida veća od 30 cm uz
postizanje, ovim pravilnikom propisanih uslova energetske efikasnosti zgrada;
4) vazdušni komfor predstavlja uslove kojima se obezbeđuje potrebna količina čistog
vazduha u zgradi odnosno kojima se obezbeđuje kvalitet vazduha koji je bez rizika po
zdravlje korisnika;
5) godišnja emisija ugljen dioksida, CO2 [kg/a] je masa emitovanog ugljen dioksida u spoljnu
sredinu tokom jedne godine, koja nastaje kao posledica energetskih potreba zgrade;
6) godišnja isporučena energija E an,del [kWh/a] je energija dovedena tehničkim sistemima
zgrade tokom jedne godine za pokrivanje energetskih potreba za grejanje, hlađenje,
ventilaciju, potrošnu toplu vodu, rasvetu i pogon pomoćnih sistema;
7) godišnja potrebna energija za ventilaciju, Q an,V [kWh/a] je računski određena potrebna
energija za pripremu vazduha sistemom mehaničke (prinudne) ventilacije, delimične
klimatizacije ili klimatizacije tokom jedne godine za održavanje uslova komfora u zgradi;
8) godišnja potrebna energija za zagrevanje sanitarne tople vode, Q an,W [kWh/a] je računski
određena količina energije koju je potrebno obezbediti sistemu za pripremu STV tokom jedne
godine;
9) godišnja potrebna energija za hlađenje zgrade, Q an,C [kWh/a] je računski određena
potrebna količina toplote koju rashladnim sistemom treba odvesti iz zgrade tokom godine da
bi se obezbedilo održavanje unutrašnjih projektnih temperatura;
10) godišnja potrebna energija za osvetljenje, EL [kWh/a] je računski određena količina
energije koju treba obezbediti tokom jedne godine za osvetljenje u zgradi;
11) godišnja potrebna primarna energija koja se koristi u zgradi, Q an,PR [kWh/a] jeste zbir
primarnih energija potrebnih za rad svih ugrađenih tehničkih sistema za KGH i pripremu STV
u periodu jedne godine;
12) godišnja potrebna toplotna energija, Q an,tot [kWh/a] je zbir godišnje potrebne toplotne
energije i godišnjih toplotnih gubitaka sistema za grejanje i pripremu potrošne tople vode u
zgradi;
13) godišnja potrebna toplota za grejanje zgrade, Q an,H [kWh/a] je računski određena količina
toplote koju grejnim sistemom treba dovesti u zgradu tokom godine da bi se obezbedilo
održavanje unutrašnjih projektnih temperatura;
14) godišnji gubici sistema hlađenja, Q an,Cls [kWh/a] su gubici energije sistema hlađenja tokom
jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za održavanje unutrašnje temperature u zgradi;
15) godišnji toplotni gubici sistema grejanja, Q an,Hls [kWh/a] su gubici energije sistema grejanja
tokom jedne godine koji se ne mogu iskoristiti za održavanje unutrašnje temperature u
zgradi;
16) godišnji toplotni gubici sistema za pripremu sanitarne tople vode, Q an,Wls [kWh/a] su gubici
energije sistema za pripremu potrošne tople vode tokom jedne godine koji se ne mogu
iskoristiti za zagrevanje vode;
17) granična površina A [m2] jeste površina termičkog omotača (spoljne mere) preko koga se
vrši razmena toplote;
18) grejana zapremina zgrade Ve [m3] je zapremina obuhvaćena termičkim omotačem
zgrade;
19) dvostruka fasada predstavlja sistem (u funkciji tehničke instalacije) koji se sastoji od dve
nezavisne termičke opne između kojih struji vazduh;
20) elaborat energetske efikasnosti (u daljem tekstu: elaborat EE) je elaborat koji obuhvata
proračune, tekst i crteže, izrađen u skladu sa ovim pravilnikom i sastavni je deo tehničke
dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole;
21) električna snaga uređaja KGH, P el [kW] je zbir nazivnih (priključnih) električnih snaga
uređaja za grejanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju u zgradi (pumpe, ventilatori,
kompresori, regulatori i sl.) u zimskom režimu rada, sa indeksom (H - eng. heating), ili
letnjem režimu rada, sa indeksom (C - eng. cooling);
22) element zgrade jeste tehnički sistem zgrade ili deo omotača zgrade;
23) energetska sanacija zgrade jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećoj
zgradi, kao i popravka ili zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog ili manjeg
kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni
elementi, ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, ne utiče na zaštitu od
požara i zaštitu životne sredine, ali kojima može da se menja spoljni izgled uz potrebne
saglasnosti, u cilju povećanja energetske efikasnosti zgrade;
24) energetska svojstva zgrade podrazumevaju proračunatu ili izmerenu količinu energije
koja je potrebna kako bi bile zadovoljene energetske potrebe koje odgovaraju uobičajenom
načinu korišćenja zgrade i koje uključuju pre svega energiju za grejanje, hlađenje, ventilaciju,
pripremu STV i osvetljenje;
25) energetski efikasna zgrada je zgrada koja troši minimalnu količinu energije uz
obezbeđenje potrebnih uslova komfora u skladu sa ovim pravilnikom;
26) energetski pasoš zgrade je dokument koji prikazuje energetska svojstva zgrade i koji ima
propisani sadržaj i izgled prema Pravilniku o energetskoj sertifikaciji zgrada, a izdaje ga
ovlašćena organizacija koja ispunjava propisane uslove za izdavanje a o energetskim
svojstvima objekata;
27) energija iz obnovljivih izvora predstavlja energiju iz obnovljivih nefosilnih izvora, kao što
su energija vetra, Sunčevog zračenja, geotermalna energija, energija podzemnih i
površinskih voda, biomasa i ostalo;
28) zapreminski gubici toplote, q V [W/m3] su zbir transmisionih i ventilacionih gubitaka po
jedinici zapremine grejanog prostora zgrade i jednaki su specifičnom toplotnom protoku po
jedinici zapremine, koji pri projektnim uslovima odaju uređaji za grejanje u prostorijama;
29) zvučni komfor predstavlja uslove u kojima je nivo buke u prostoriji takav da ne izaziva
osećaj neprijatnosti;
30) zgrada je građevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja
određenih termičkih parametara sredine, namenjena boravku ljudi, odnosno smeštaju
životinja, biljaka i stvari, obavljanju neke delatnosti, a sastoji se od građevinskih elemenata,
tehničkih sistema i uređaja i ugrađene opreme; zgradama se smatraju i delovi zgrade koji su
projektovani ili namenjeni za zasebno korišćenje i odvojeni termičkim omotačem od ostalih
delova zgade;
31) zgrada sa više energetskih zona je zgrada koja ima više posebnih delova za koje je,
shodno ovom pravilniku, potrebno izraditi posebne energetske sertifikate (u daljem tekstu:
energetske pasoše) i to:
(1) koja se sastoji od delova koji čine tehničko-tehnološke i funkcionalne celine,
koje imaju različitu namenu pa shodno tome imaju mogućnost odvojenih sistema
grejanja i hlađenja ili se razlikuju po unutrašnjoj projektnoj temperaturi za više od
4°C,
(2) kod koje je više od 10% neto površine zgrade u kojoj se održava kontrolisana
temperatura druge namene,
(3) kod koje delovi zgrade, koji su tehničko-tehnološke i funkcionalne celine, imaju
različite termotehničke sisteme i/ili bitno različite režime korišćenja termotehničkih
sistema;
32) indeks izgrađenosti parcele jeste odnos (količnik) bruto građevinske površine izgrađene
ili planirane zgrade i ukupne površine građevinske parcele. U indeks izgrađenosti parcele se
ne računaju površine pod staklenicima, duplim fasadama, slojevima termoizolacije debljim od
5 cm pod uslovom da se proračunom dokumentuje poboljšanje energetskih karakteristika
postojeće zgrade primenom mera iz ovog pravilnika;
33) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgrađene ili
planirane zgrade i ukupne površine građevinske parcele izražene u procentima. U indeks
zauzetosti parcele se ne računaju površine pod staklenicima, duplim fasadama i slojevima
termoizolacije debljim od 5 cm pod uslovom da se proračunom dokaže poboljšanje
energetskih karakteristika postojeće zgrade primenom ovih mera;
34) koeficijent ventilacionih gubitaka toplote, H V [W/K] su ventilacioni gubici toplote kroz
omotač zgrade podeljeni razlikom temperatura unutrašnje i spoljne sredine, određene prema
SRPS EN ISO 13790;
35) koeficijent grejanja ε H , (COP - eng. coefficient of performance), predstavlja odnos između
dobijene toplotne energije i uložene energije (utrošene električne energije) ((kWh)H/(kWh)E),
kada rashladne mašine ili generatori hlađenja rade kao toplotne pumpe (obrnut proces);
36) koeficijent hlađenja ε C je odnos odnos između energije hlađenja i uložene pogonske
energije;
37) koeficijent transmisionih gubitaka toplote, H T [W/K] su transmisioni gubici toplote kroz
omotač zgrade podeljeni razlikom temperatura unutrašnje i spoljne sredine, određene prema
SRPS EN ISO 13790;
38) kratkotrajno korišćenje zgrade podrazumeva korišćenje zgrade kraće od 25%
projektovanog perioda korišćenja za grejanje ili hlađenje;
39) nova zgrada je zgrada projektovana u skladu sa ovim pravilnikom;
40) obimnija obnova jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na adaptaciji ili sanaciji na
postojećoj zgradi kada je: ukupna predračunska vrednost radova na obnovi veća od 25%
vrednosti zgrade, isključujući vrednost zemljišta na kojoj se zgrada nalazi; više od 25%
površine omotača zgrade podrvgnuto energetskoj sanaciji uz poštovanje oblikovne i
funkcionalne celovitosti delova zgrade;
41) omotač zgrade čine svi elementi zgrade koji razdvajaju unutrašnji od spoljašnjeg
prostora;
42) pasivna zgrada je zgrada u kojoj godišnja potrošnja energije za grejanje po jedinici
korisne površine ne prelazi 15 kWh/m2;
43) period grejanja, HD (eng. heating days) je broj dana od početka do kraja grejanja zgrade.
Početak i kraj grejanja za svaku lokaciju određen je temperaturom granice grejanja, koja je
obuhvaćena pri određivanju broja Stepen dana HDD ("Heating degree days");
44) pomoćni sistem jeste skup tehničke opreme i uređaja koje koriste termotehnički sistemi
zgrade (KGH i STV), a kojima je potrebno napajanje električnom energijom;
45) postojeća zgrada je zgrada izgrađena na osnovu građevinske dozvole ili drugog
odgovarajućeg akta, kao i svaka druga zgrada koja se koristi u skladu sa Zakonom o
planiranju i izgradnji;
46) primarna energija predstavlja energiju iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije
pretrpela bilo kakvu konverziju ili proces transformacije;
47) referentne vrednosti date ovim pravilnikom su vrednosti u odnosu na koje se vrši
poređenje izračunatih vrednosti energetskih svojstava zgrada;
48) referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su
karakteristični za neko geografsko područje;
49) sanitarna topla voda je topla voda dobijena grejanjem vode iz vodovodne mreže;
50) svetlosni komfor predstavlja uslove koji omogućavaju dobro viđenje, tačno i brzo
opažanje uz minimalno naprezanje očiju;
51) spoljna projektna temperatura, θe [°C] je proračunska temperatura spoljnog vazduha za
izračunavanje toplotnih gubitaka i toplotnog opterećenja sa indeksima: zimska (H) i letnja
(C);
52) staklenik je zastakljeni korisni deo zgrade koji predstavlja pasivni prijemnik sunčeve
energije;
53) stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobijeni statističkom obradom prema
meteorološkoj stanici najbližoj lokaciji zgrade;
54) termička masa predstavlja delove termičkog omotača i strukture zgrade od materijala i u
debljini koji omogućavaju akumulaciju toplote;
55) termički omotač zgrade čine svi elementi zgrade koji razdvajaju grejani od negrejanog
dela zgrade, odnosno, celine zgrade sa različitim uslovima komfora ili delova zgrade kod
kojih dolazi do prekida grejanja usled privremenog nekorišćenja nekog prostora;
56) termotehnički sistem zgrade obuhvata sve potrebne instalacije, postrojenja i opremu za
klimatizaciju, grejanje i hlađenje (u daljem tekstu: KGH sistemi), kao i sistem za pripremu
STV;
57) termičko zoniranje zgrade obuhvata grupisanje pojedinih delova zgrade u skladu sa
njihovim potrebama za održavanjem određenih termičkih uslova;
58) tehnički sistem zgrade čine sve potrebne instalacije, postrojenja i oprema koja se
ugrađuje u zgradu ili samostalno izvodi i namenjeni su za grejanje, hlađenje, ventilaciju,
klimatizaciju, pripremu sanitarne tople vode (u daljem tekstu: STV), osvetljenje i proizvodnju
električne energije (kogeneracija i fotonaponski sistemi);
59) tehničko-tehnološka i funkcionalna celina zgrade predstavlja poseban deo zgrade koji je
projektovan tako da se koristi nezavisno od ostalih posebnih delova zgrade;
60) toplotni komfor predstavlja psihološko stanje koje odgovara ugodnom osećaju toplotnih
uslova u prostoru, odnosno, kojima je postignuta toplotna ravnoteža organizma. Objektivni
parametri toplotnog komfora su: temperatura vazduha, srednja temperatura zračenja
površina, brzina kretanja vazduha i vlažnost vazduha;
61) unutrašnja projektna temperatura, θi [°C] je zadata temperatura unutrašnjeg vazduha za
izračunavanje toplotnih gubitaka i toplotnog opterećenja sa indeksima: zimska zimska (H) i
letnja (C);
62) uslovi komfora su svi oni uslovi u zgradi (termički, vazdušni, vizuelni i zvučni) u kojima se
neka osoba oseća ugodno;
63) faktor oblika ƒo = A/Ve, (m-1), je odnos između površine termičkog omotača zgrade
(spoljne mere) i njime obuhvaćene bruto zapremine zgrade;
64) faktor dnevne svetlosti (eng. daylight factor) je odnos osvetljenosti prirodnim svetlom u
prostoriji i nivoa osvetljenosti spolja, izražen u procentima.
Tekst je iz lokalnog korpusa i služi za pretragu i učenje. Mjerodavan je tekst u službenom glasilu; provjerite i da li je član izmijenjen kasnijim izmjenama propisa.
Pravila izdvojena iz ovog člana
-
Da li se debljina termoizolacije računa u bruto razvijenu građevinsku površinu?
Ne u celini. U BRGP se ne obračunava debljina termoizolacije preko 5 cm kod heterogenih zidova, ni debljina zida veća od 30 cm kod homogenih zidova — uz postizanje propisanih uslova energetske efikasnosti. Ne računaju se ni površine u okviru sistema dvostrukih fasada i staklenika.
„у бруто развијену грађевинску површину не обрачунава се код хетерогених зидова дебљина термоизолације преко 5 цм, а код хомогених зидова дебљина зида већа од 30 цм уз постизање, овим правилником прописаних услова енергетске ефикасности зграда”
Pravila se razlikuju po uslovima primjene; provjerite cijeli član i da li se odnose na vaš objekat.
Portal prikazuje informativne nalaze iz lokalnog pravnog korpusa. Ne predstavlja pravno mišljenje niti zamjenjuje službeno glasilo, lokacijske uslove ili provjeru konkretnog projekta. Portal