Службени гласник РС”, бр. 72 од 3. септембра 2009, 81 од 2. октобра 2009 - исправка, 64 од 10. септембра 2010 - УС, 24 од 4. априла 2011, 121 од 24. децембра 2012, 42 од 14. маја 2013 - УС, 50 од 7. јуна 2013 - УС, 98 од 8. новембра 2013 - УС, 132 од 9. децембра 2014, 145 од 29. децембра 2014, 83 од 29. октобра 2018, 31 од 29. априла 2019, 37 од 29. маја 2019 - др. закон, 9 од 4. фебруара 2020, 52 од 24. маја 2021, 62 од 27. јула 2023, 91 од 23. октобра 2025, 80 од 31. августа 2026 · izvor
237
Pravila iz ovog propisa
21
Stručno potvrđenih
137
Blokira izdavanje akta
142
Članova sa pravilom
237 pravila
I. ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ
18 pravila
1. Предмет уређивања
Član1
BlokiraIzvedeno
Na koje objekte se Zakon o planiranju i izgradnji ne odnosi?
Na planiranje i uređenje prostora, izgradnju i uklanjanje objekata koji se po zakonu o odbrani smatraju vojnim kompleksima odnosno vojnim objektima, i na izgradnju objekata koji se po zakonu o rudarstvu smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i uređajima.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na planiranje i uređenje prostora, odnosno izgradnju i uklanjanje objekata koji se u smislu zakona kojim se uređuje odbrana smatraju vojnim kompleksima, odnosno vojnim objektima, kao i na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se uređuje rudarstvo smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i uređajima.
2. Појмови
Član2
BlokiraPotvrđeno
Kako se računa indeks izgrađenosti građevinske parcele?
Indeks izgrađenosti parcele je odnos (količnik) bruto razvijene građevinske površine izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske parcele. Maksimalna vrednost za konkretnu parcelu utvrđuje se iz merodavnog plana odnosno lokacijskih uslova. Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada u čl. 2 tačka 32 koristi isti naziv za drugu veličinu — odnos bruto građevinske površine zgrade i površine parcele — pa se za energetski proračun ne sme uzimati vrednost iz ZPI.
27) indeks izgrađenosti parcele jeste odnos (količnik) bruto razvijene građevinske površine izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske parcele
Kako se računa indeks zauzetosti građevinske parcele?
Indeks zauzetosti je odnos horizontalne projekcije nadzemnog gabarita objekta na parceli i ukupne površine građevinske parcele, izražen u procentima. Maksimalno dozvoljena vrednost za konkretnu parcelu čita se iz merodavnog planskog dokumenta odnosno lokacijskih uslova.
26) indeks zauzetosti parcele jeste odnos gabarita horizontalne projekcije izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske parcele, izražen u procentima
Izvođenje radova na postojećem objektu kojima se menja organizacija prostora u objektu ili zamenjuju uređaji, postrojenja, oprema i instalacije istog kapaciteta — a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine.
adaptacija jeste izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se: vrši promena organizacije prostora u objektu; vrši zamena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spoljni izgled i ne utiče na bezbednost susednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine
Zbir površina svih NADZEMNIH etaža objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta, po spoljnim merama obodnih zidova sa oblogama, parapetima i ogradama. Podzemne etaže ne ulaze u BRGP.
bruto razvijena građevinska površina jeste zbir površina svih nadzemnih etaža objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta - spoljne mere obodnih zidova (sa oblogama, parapetima i ogradama)
Šta je dogradnja i da li nadziđivanje spada u nju?
Izvođenje radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu. Nadziđivanje je, dakle, dogradnja.
dogradnja jeste izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor van postojećeg gabarita objekta, kao i nadziđivanje objekta, i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku celinu
Objekti za gajenje životinja (staje, štale, objekti za živinu, koze, ovce i svinje), prateći objekti za gajenje domaćih životinja (ispusti, betonske piste za stajnjak, objekti za osoku), objekti za skladištenje stočne hrane (senici, magacini, silo jame i trenčevi), objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda (ambari, koševi), ribnjaci, krečane, ćumurane i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu.
ekonomski objekti jesu objekti za gajenje životinja (staje za gajenje konja, štale za gajenje goveda, objekti za gajenje živine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunića, ukrasne živine i ptica)
Zemljište ili objekat, posebno obeležen, na kome se gradi, rekonstruiše ili uklanja objekat, odnosno izvode radovi na održavanju objekta.
gradilište jeste zemljište ili objekat, posebno obeleženo, na kome se gradi, rekonstruiše ili uklanja objekat, odnosno izvode radovi na održavanju objekta
Deo građevinskog zemljišta sa pristupom javnoj saobraćajnoj površini, koji je izgrađen ili planom predviđen za izgradnju, a definiše se koordinatama prelomnih tačaka u državnoj projekciji.
građevinska parcela jeste deo građevinskog zemljišta, sa pristupom javnoj saobraćajnoj površini, koja je izgrađena ili planom predviđena za izgradnju koja se definiše koordinatama prelomnih tačaka u državnoj projekciji
Celina koja se sastoji od više međusobno povezanih samostalnih funkcionalnih celina odnosno katastarskih parcela, koje mogu imati različitu namenu.
građevinski kompleks predstavlja, celinu koja se sastoji od više međusobno povezanih samostalnih funkcionalnih celina, odnosno katastarskih parcela, koje mogu imati različitu namenu
Može, na zemljištu koje je planskim dokumentom određeno kao poljoprivredno, šumsko, vodno i ostalo zemljište, ako je izgradnja moguća po ovom zakonu i posebnim zakonima — kao i parterno uređenje zemljišta u skladu sa posebnim propisima.
zemljište izvan građevinskog područja na kome je moguća izgradnja, jeste zemljište određeno planskim dokumentom kao poljoprivredno, šumsko, vodno i ostalo zemljište, na kome je u skladu sa ovim zakonom i drugim posebnim zakonima moguća izgradnja objekata, odnosno parterno uređenje zemljišta u skladu sa posebnim propisima
Da li je energetski pasoš potreban pri prodaji ili izdavanju stana?
Jeste. Sertifikat o energetskim svojstvima zgrade odnosno njenog posebnog dela obavezno se prilaže prilikom overe ugovora o kupoprodaji nepokretnosti ili zaključenja ugovora o zakupu i čini njegov sastavni deo. Za objekat u izgradnji nije uslov za overu — prilaže se po izdavanju upotrebne dozvole.
Sertifikat o energetskim svojstvima zgrade, odnosno njenog posebnog dela obavezno se prilaže prilikom overe ugovora o kupoprodaji nepokretnosti ili zaključenja ugovora o zakupu i čini njegov sastavni deo.
Kada se prilaže sertifikat o energetskim svojstvima zgrade?
Sertifikat čini sastavni deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole. Izdaje se kroz Centralni registar energetskih pasoša (CREP) koji vodi ministarstvo nadležno za građevinarstvo.
Sertifikat o energetskim svojstvima zgrada čini sastavni deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole.
Deset godina od dana izdavanja. Sertifikat stariji od deset godina ne može se priložiti prilikom overe ugovora o kupoprodaji ni pri zaključenju ugovora o zakupu.
Sertifikati o energetskim svojstvima zgrade važe deset godina od dana izdavanja.
5. Несметано кретање и приступ особама са инвалидитетом, деци и старим особама
Član5
BlokiraIzvedeno
Kada je pristupačnost zakonom obavezna za stambenu zgradu?
Za stambene i stambeno-poslovne zgrade sa deset i više stanova. Zgrade javne i poslovne namene i drugi objekti za javnu upotrebu (ulice, trgovi, parkovi) moraju biti pristupačni uvek.
Stambene i stambeno-poslovne zgrade sa deset i više stanova moraju se projektovati i graditi tako da se svim korisnicima, a naročito osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama omogućava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
BlokiraIzvedeno
Koji objekti moraju biti pristupačni bez obzira na veličinu?
Zgrade javne i poslovne namene, kao i drugi objekti za javnu upotrebu — ulice, trgovi, parkovi i slično.
Zgrade javne i poslovne namene, kao i drugi objekti za javnu upotrebu (ulice, trgovi, parkovi i sl.), moraju se projektovati, graditi i održavati tako da svim korisnicima, a naročito osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama, omogućavaju nesmetan pristup, kretanje i boravak
Član8
InformativnoIzvedeno
Šta sve obuhvata objedinjena procedura?
Izdavanje lokacijskih uslova, stručnu kontrolu, rešenje o uklanjanju objekta, građevinsku dozvolu, prijavu radova, upotrebnu dozvolu, pribavljanje uslova za projektovanje i priključenje, pribavljanje isprava imalaca javnih ovlašćenja, obezbeđenje uslova za priključenje, upis prava svojine i utvrđivanje kućnog broja. U njoj se sprovodi i izmena lokacijskih uslova odnosno rešenja o građevinskoj dozvoli, kao i izdavanje rešenja iz člana 145.
koja sprovodi objedinjenu proceduru za: izdavanje lokacijskih uslova; stručnu kontrolu; izdavanje rešenja o uklanjanju objekta; izdavanje građevinske dozvole; prijavu radova; izdavanje upotrebne dozvole; za pribavljanje uslova za projektovanje, odnosno priključenje objekata na infrastrukturnu mrežu
Prostorni planovi: Prostorni plan Republike Srbije, regionalni prostorni plan, prostorni plan jedinice lokalne samouprave i prostorni plan područja posebne namene. Urbanistički planovi: generalni urbanistički plan, plan generalne regulacije i plan detaljne regulacije. Donose se za period od najviše 25 godina.
Planski dokumenti su prostorni i urbanistički planovi. Prostorni planovi su: 1) Prostorni plan Republike Srbije; 2) Regionalni prostorni plan; 3) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave; 4) Prostorni plan područja posebne namene. Urbanistički planovi su: 1) Generalni urbanistički plan; 2) Plan generalne regulacije; 3) Plan detaljne regulacije.
1.3. Урбанистичко-технички документи
Član13
InformativnoIzvedeno
Koji su urbanističko-tehnički dokumenti?
Urbanistički projekat, projekat preparcelacije i parcelacije, i elaborat geodetskih radova za ispravku granica susednih parcela i spajanje dve susedne parcele istog vlasnika.
Урбанистичко-технички документи за спровођење планских докумената су: 1) урбанистички пројекат; 2) пројекат препарцелације и парцелације; … елаборат геодетских радова за исправку граница суседних парцела и спајање две суседне парцеле истог власника.
2.3. Просторни план јединице локалне самоуправе
Član20a
BlokiraIzvedeno
Mogu li se lokacijski uslovi izdati pre donošenja uređajne osnove za selo?
Mogu, izuzetno, na osnovu opštih pravila uređenja i građenja — i to za objekte koji po nameni, veličini i kapacitetima ne menjaju namenu i izgled prostora i nemaju negativan uticaj na okolinu, naročito za izgradnju novih objekata u neposrednoj blizini postojećih ili srušenih, i za rekonstrukciju postojećih ili novu izgradnju na istoj katastarskoj parceli.
Izuzetno do donošenja uređajne osnove za selo iz stava 1. ovog člana, lokacijski uslovi se mogu izdati na osnovu opštih pravila uređenja i građenja, i to za objekte koji po svojoj nameni, veličini i kapacitetima ne menjaju namenu i izgled prostora i koji nemaju negativni uticaj na okolno područje
ProvjeritiIzvedeno
Šta je uređajna osnova za selo i kako se sprovodi?
Izrađuje se obavezno za sela koja nemaju planski dokument sa detaljnošću potrebnom za izdavanje lokacijskih uslova, sastavni je deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave i sprovodi se direktno izdavanjem lokacijskih uslova.
Uređajna osnova za selo se izrađuje obavezno za sela koja nemaju donet planski dokument sa detaljnošću koja je potrebna za izdavanje lokacijskih uslova i sastavni je deo prostornog plana jedinice lokalne samouprave
3.2. План генералне регулације
Član25
BlokiraIzvedeno
Da li se plan generalne regulacije sprovodi direktno?
Da. PGR je osnovni plan regulacije koji se direktno sprovodi primenom pravila uređenja i građenja na celom obuhvatu planskog dokumenta. Izuzetno se sprovođenje može predvideti kroz izradu plana detaljne regulacije kada na celom obuhvatu nije moguće odrediti regulaciju, ili kada je zbog specifičnosti područja neophodna razrada.
Plan generalne regulacije je osnovni plan regulacije koji se direktno sprovodi primenom pravila uređenja i građenja na celom obuhvatu planskog dokumenta.
InformativnoIzvedeno
Za koja naseljena mesta se obavezno donosi plan generalne regulacije?
Za naseljeno mesto koje je sedište jedinice lokalne samouprave, a može i za druga naseljena mesta kada je to predviđeno prostornim planom. Tamo gde se donosi generalni urbanistički plan, planovi generalne regulacije se obavezno donose za celo građevinsko područje naseljenog mesta, po delovima.
Plan generalne regulacije se obavezno donosi za naseljeno mesto koje je sedište jedinice lokalne samouprave, a može se doneti i za druga naseljena mesta na teritoriji opštine, odnosno grada, odnosno grada Beograda, kada je to predviđeno prostornim planom jedinice lokalne samouprave.
Član26
InformativnoIzvedeno
Šta sadrži plan generalne regulacije?
Granice plana i obuhvat građevinskog područja, podelu prostora na celine i zone, pretežnu namenu zemljišta po zonama, regulacione i građevinske linije, nivelacione kote raskrsnica i javnih površina, popis parcela i opis lokacija za javne površine, koridore i kapacitete infrastrukture, mere zaštite kulturno-istorijskih spomenika i prirodnih celina, zone za PDR, lokacije za urbanistički projekat ili konkurs, i pravila uređenja i građenja za celokupni obuhvat.
1) granice plana i obuhvat građevinskog područja; 2) podelu prostora na posebne celine i zone; 3) pretežnu namenu zemljišta po zonama i celinama; 4) regulacione i građevinske linije; 5) potrebne nivelacione kote raskrsnica ulica i površina javne namene
BlokiraIzvedeno
Šta plan generalne regulacije mora sadržati o zonama za koje se radi plan detaljne regulacije?
Zone za koje se donosi plan detaljne regulacije, sa propisanom zabranom izgradnje do njegovog donošenja, kao i lokacije za koje se obavezno izrađuje urbanistički projekat odnosno raspisuje konkurs.
8) zone za koje se donosi plan detaljne regulacije sa propisanom zabranom izgradnje do njegovog donošenja; 9) lokacije za koje se obavezno izrađuje urbanistički projekat, odnosno raspisuje konkurs
3.3. План детаљне регулације
Član27
BlokiraIzvedeno
Kada se donosi plan detaljne regulacije
Za delove naseljenog mesta, neformalna naselja, zone urbane obnove, infrastrukturne koridore, i za područja za koja je obaveza izrade određena ranije donetim planskim dokumentom.
Plan detaljne regulacije se donosi za delove naseljenog mesta, uređenje neformalnih naselja, zone urbane obnove, infrastrukturne koridore i objekte i područja za koja je obaveza njegove izrade određena prethodno donetim planskim dokumentom.
Član28
ProvjeritiIzvedeno
Kada plan detaljne regulacije može sadržati i plan parcelacije?
Kada se urbanističkim planom namena zemljišta menja tako da nova namena zahteva bitno drugačiju parcelaciju. Planom se tada mogu utvrditi i posebna pravila parcelacije i preparcelacije za građevinske parcele definisane planom parcelacije.
Kada se urbanističkim planom namena zemljišta menja tako da nova namena zahteva bitno drugačiju parcelaciju plan detaljne regulacije može sadržati i plan parcelacije.
InformativnoIzvedeno
Šta sadrži plan detaljne regulacije?
Granice plana i obuhvat građevinskog područja sa podelom na celine i zone, detaljnu namenu zemljišta, regulacione linije ulica i javnih površina i građevinske linije sa elementima za obeležavanje na geodetskoj podlozi, nivelacione kote ulica i javnih površina, popis parcela i opis lokacija za javne površine, koridore i kapacitete infrastrukture, mere zaštite spomenika i prirodnih celina, lokacije za obavezan urbanistički projekat ili konkurs, i pravila uređenja i građenja po celinama i zonama.
1) granice plana i obuhvat građevinskog područja, podelu prostora na posebne celine i zone; 2) detaljnu namenu zemljišta; 3) regulacione linije ulica i javnih površina i građevinske linije sa elementima za obeležavanje na geodetskoj podlozi; 4) nivelacione kote ulica i javnih površina (nivelacioni plan)
BlokiraIzvedeno
Šta se dodatno razrađuje planom detaljne regulacije u zonama urbane obnove?
Kompozicioni ili oblikovni plan i plan parternog uređenja.
Za zone urbane obnove planom detaljne regulacije razrađuju se naročito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan parternog uređenja.
4.1. Правила уређења
Član30
BlokiraIzvedeno
Gde se propisuje stepen komunalne opremljenosti potreban za dozvolu?
U pravilima uređenja planskog dokumenta — ona sadrže stepen komunalne opremljenosti građevinskog zemljišta po celinama ili zonama, koji je potreban za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole.
stepen komunalne opremljenosti građevinskog zemljišta po celinama ili zonama iz planskog dokumenta, koji je potreban za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole
BlokiraIzvedeno
Gde se vidi da li objekat traži konzervatorske uslove pre sanacije?
U pravilima uređenja planskog dokumenta — ona sadrže popis objekata za koje se pre sanacije ili rekonstrukcije moraju izraditi konzervatorski ili drugi uslovi za preduzimanje mera tehničke zaštite.
popis objekata za koje se pre sanacije ili rekonstrukcije moraju izraditi konzervatorski ili drugi uslovi za preduzimanje mera tehničke zaštite i drugih radova u skladu sa posebnim zakonom
4.2. Правила грађења
Član31
ProvjeritiPotvrđeno
Koliki manevarski prostor mora da postoji ispred garažnog ili parking mesta?
Ne postoji jedan univerzalan broj koji Zakon o planiranju i izgradnji propisuje za svako garažno mesto. Za konkretan predmet moraju se proveriti uslovi pristupa i parkiranja iz merodavnog planskog dokumenta i saobraćajnog rešenja, uz geometriju konkretnog načina parkiranja.
uslove i način obezbeđivanja pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila
BlokiraPotvrđeno
Gde se proverava maksimalni indeks zauzetosti ili izgrađenosti parcele?
U pravilima građenja merodavnog planskog dokumenta za lokaciju. Zakon zahteva da pravila građenja sadrže maksimalni indeks zauzetosti ili izgrađenosti; zato se za konkretnu parcelu ne sme nasumično primeniti broj iz druge zone ili drugog plana.
najveći dozvoljeni indeks zauzetosti ili izgrađenosti građevinske parcele
BlokiraPotvrđeno
Gde se proverava maksimalna spratnost ili visina objekta na parceli?
U pravilima građenja merodavnog planskog dokumenta i zatim u lokacijskim uslovima. Zakon zahteva da pravila građenja odrede maksimalnu visinu ili spratnost objekta, pa ne postoji jedan univerzalan broj za sve parcele.
najveću dozvoljenu visinu ili spratnost objekata
BlokiraPotvrđeno
Gde se proverava koliki procenat zelenih površina mora da ostane na parceli?
U merodavnom planskom dokumentu za lokaciju. Zakon nalaže da pravila građenja za propisane vrste objekata sadrže obavezan procenat zelenih površina; tačan procenat zato zavisi od konkretnog plana i zone.
obavezan procenat zastupljenosti zelenih površina na parceli na kojoj se grade poslovni, stambeno-poslovni, poslovno-stambeni i višeporodični objekti.
BlokiraIzvedeno
Šta plan mora propisati pravilima građenja?
Vrstu i namenu odnosno kompatibilne namene objekata koji se mogu graditi (i klase čija je izgradnja zabranjena), uslove za parcelaciju i formiranje građevinske parcele sa minimalnom i maksimalnom površinom, položaj objekata u odnosu na regulaciju i granice parcele, najveći dozvoljeni indeks zauzetosti ili izgrađenosti, najveću dozvoljenu visinu ili spratnost, uslove za druge objekte na istoj parceli, uslove pristupa parceli i broj parking odnosno garažnih mesta sa obaveznim minimalnim brojem mesta za punjenje električnih vozila, parametre za oblikovanje u zaštićenim celinama, i obavezan procenat zelenih površina.
1) vrstu i namenu odnosno kompatibilne namene objekata koji se mogu graditi u pojedinačnim zonama pod uslovima utvrđenim planskim dokumentom, odnosno klasu i namenu objekata čija je izgradnja zabranjena u tim zonama; 2) uslove za parcelaciju, preparcelaciju i formiranje građevinske parcele, kao i minimalnu i maksimalnu površinu građevinske parcele
BlokiraIzvedeno
Da li plan mora propisati minimalan broj mesta za punjenje električnih vozila?
Da. Pravila građenja obavezno sadrže uslove i način obezbeđivanja pristupa parceli i prostora za parkiranje, odnosno broj garažnih i parking mesta sa obaveznim minimalnim brojem mesta za punjenje električnih vozila.
uslove i način obezbeđivanja pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila; odnosno broj garažnih, odnosno parking mesta sa obaveznim minimalnim brojem mesta za punjenje električnih vozila
ProvjeritiIzvedeno
Šta ako uslovi za projektovanje i priključenje nisu utvrđeni planskim dokumentom?
Organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole pribaviće ih iz separata. Odluku o donošenju odnosno izmeni separata donosi nadležni imalac javnih ovlašćenja, na sopstvenu inicijativu ili na inicijativu organa.
Ako uslovi za projektovanje, odnosno priključenje, nisu utvrđeni planskim dokumentom, organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole će ih pribaviti iz separata.
BlokiraIzvedeno
Za koje objekte plan mora propisati obavezan procenat zelenih površina?
Za parcele na kojima se grade poslovni, stambeno-poslovni, poslovno-stambeni i višeporodični objekti.
obavezan procenat zastupljenosti zelenih površina na parceli na kojoj se grade poslovni, stambeno-poslovni, poslovnostambeni i višeporodični objekti
4.3. Графички део плана
Član32
ProvjeritiIzvedeno
Na kojoj podlozi se izrađuje grafički deo urbanističkog plana?
Po pravilu na overenom katastarsko-topografskom, odnosno overenom topografskom ili overenom katastarskom planu. Ostali urbanistički planovi, osim plana detaljne regulacije, mogu se izrađivati i na ažurnim georeferenciranim ortofoto podlogama, satelitskim snimcima ili kartama iz GIS-a.
Grafički deo urbanističkog plana izrađuje se po pravilu na overenom katastarsko-topografskom, odnosno overenom topografskom planu, odnosno overenom katastarskom planu.
5. Усклађеност планских докумената
Član33
BlokiraIzvedeno
Kako se rešava sukob između planskih dokumenata?
Planski dokument nižeg hijerarhijskog reda mora biti u skladu sa planskim dokumentom višeg hijerarhijskog reda, a svi planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije.
Dokumenti prostornog i urbanističkog planiranja moraju biti usklađeni, tako da planski dokument nižeg hijerarhijskog reda mora biti u skladu sa planskim dokumentom višeg hijerarhijskog reda. Planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom Republike Srbije.
12. Уступање подлога
Član40
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku i po kojoj ceni se ustupaju podloge za izradu plana?
Bez naknade, u roku od 15 dana; izuzetno u roku od 30 dana uz obrazloženje nadležnog organa. Ustupaju se postojeće kopije topografskog i katastarskog plana, digitalni zapisi, katastar podzemnih instalacija i ortofoto snimci.
nadležni organ, odnosno organizacija ustupaju postojeće kopije topografskog i katastarskog plana, odnosno digitalne zapise, odnosno katastar podzemnih instalacija, odnosno ortofoto snimke, bez naknade. Sve podloge ustupaju se u roku od 15 dana.
13. Доступност и објављивање планских докумената
Član41
InformativnoIzvedeno
Gde se objavljuju i gde su dostupni planski dokumenti?
Tekstualni deo se objavljuje u službenom glasilu donosioca, plan se objavljuje i u elektronskom obliku i dostupan je na internetu, a svi planski dokumenti su javno dostupni u Centralnom registru planskih dokumenata. Izuzetak je poseban prilog o merama za potrebe odbrane zemlje.
Planski dokumenti su javno dostupni u Centralnom registru planskih dokumenata.
15. Централни регистар планских докумената
Član43
InformativnoIzvedeno
U kom roku donosilac dostavlja plan Centralnom registru planskih dokumenata?
U roku od deset dana od dana stupanja na snagu planskog dokumenta, u formatu koji propisuje ministar. Registar vodi Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije, a planovi su dostupni na internetu bez naknade.
Po stupanju na snagu planskog dokumenta, donosilac plana je dužan da taj dokument dostavi organu iz stava 2. ovog člana u roku od deset dana od dana stupanja na snagu tog planskog dokumenta, u formatu koji propisuje ministar nadležan za poslove prostornog planiranja, odnosno urbanizma.
16.1. Одлука о изради планских докумената
Član46
InformativnoIzvedeno
Naplaćuje li katastar podloge za izradu plana?
Ne. Na zahtev nosioca izrade plana nadležni organ za poslove državnog premera i katastra ustupa postojeće kopije katastarskih podloga, katastar podzemnih vodova i ortofoto snimke bez naknade.
na zahtev nosioca izrade plana, nadležni organ za poslove državnog premera i katastra ustupa postojeće kopije katastarskih podloga, katastar podzemnih vodova, kao i orto-foto snimke bez naknade
InformativnoIzvedeno
Šta sadrži odluka o izradi planskog dokumenta?
Naziv plana, okvirne granice obuhvata sa opisom, uslove i smernice planova višeg reda, principe planiranja, viziju i ciljeve, konceptualni okvir sa strukturom osnovnih namena, rok za izradu nacrta, način finansiranja, mesto i način javnog uvida, odluku o izradi ili nepristupanju strateškoj proceni uticaja, podatak o potrebi izrade Studije zaštite nepokretnog kulturnog dobra i podatak o faznoj izradi.
1) naziv planskog dokumenta; 2) okvirne granice obuhvata planskog dokumenta sa opisom; 3) uslove i smernice planskih dokumenata višeg reda i razvojnih strategija; 4) principe planiranja, korišćenja, uređenja i zaštite prostora
ProvjeritiIzvedeno
Koliko sme trajati izrada nacrta planskog dokumenta?
Rok za izradu nacrta ne može biti duži od 12 meseci od dana donošenja odluke o izradi plana.
rok za izradu nacrta planskog dokumenta, koji ne može biti duži od 12 meseci od dana donošenja odluke iz ovog člana
16.4. Стручна контрола планских докумената
Član49
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku komisija za planove vrši stručnu kontrolu plana?
U roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za vršenje stručne kontrole. Po izvršenoj kontroli, u roku od osam dana sastavlja se izveštaj koji je obavezujuć i sastavni je deo obrazloženja planskog dokumenta.
Stručnu kontrolu planskih dokumenata jedinica lokalne samouprave vrši komisija za planove, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za vršenje stručne kontrole.
16.5. Јавни увид
Član50
BlokiraIzvedeno
Koliko traje javni uvid u planski dokument?
30 dana od dana oglašavanja u dnevnom i lokalnom listu. Ponovljeni javni uvid za deo nacrta ne može trajati kraće od 15 dana.
Izlaganje planskog dokumenta na javni uvid oglašava se u dnevnom i lokalnom listu i traje 30 dana od dana oglašavanja.
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku nosilac izrade postupa po izveštaju sa javnog uvida?
U roku od 30 dana od dana dostavljanja izveštaja. Izveštaj sadrži sve primedbe i odluke po svakoj primedbi.
Izveštaj iz stava 3. ovog člana dostavlja se nosiocu izrade planskog dokumenta, koje je dužno da u roku od 30 dana od dana dostavljanja izveštaja postupi po odlukama sadržanim u stavu 3. ovog člana.
Član51
ProvjeritiIzvedeno
Šta ako primedbe sa javnog uvida suštinski menjaju plan?
Nadležni organ odnosno komisija za planove donosi odluku kojom se nosiocu izrade nalaže izrada novog nacrta planskog dokumenta, u roku koji ne može biti duži od 60 dana. Novi nacrt ponovo podleže stručnoj kontroli.
donosi odluku kojom se nosiocu izrade nalaže da izradi novi nacrt planskog dokumenta, u roku koji ne može biti duži od 60 dana od dana donošenja odluke.
17. Информација о локацији
Član53
ProvjeritiIzvedeno
Šta je informacija o lokaciji i u kom roku se izdaje?
Sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli na osnovu planskog dokumenta. Izdaje je organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova u roku od osam dana od podnošenja zahteva, uz naknadu stvarnih troškova.
Informaciju o lokaciji izdaje organ nadležan za izdavanje lokacijskih uslova u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva, uz naknadu stvarnih troškova izdavanja te informacije.
ProvjeritiIzvedeno
Može li informaciju o lokaciji izdati neko osim opštine?
Može. Po zahtevu podnosioca informaciju o lokaciji može izdati i javni beležnik, odnosno pravno lice ili preduzetnik registrovan za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja.
Izuzetno, po zahtevu podnosioca, informaciju o lokaciji može izdati i javni beležnik, odnosno pravno lice ili preduzetnik, registrovan za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja.
Član53а
ProvjeritiPotvrđeno
Da li za solarnu elektranu do 1 MW za sopstvene potrebe u privredno-industrijskom kompleksu moram da pribavim lokacijske uslove?
Izmenom člana 53a ovaj slučaj je dodat među izuzetke od pribavljanja lokacijskih uslova, pod uslovom da nema dalje isporuke na distributivni sistem. Ako je kompleks u zaštitnom pojasu linijske infrastrukture, ipak se pribavljaju uslovi njenog upravljača.
građenja solarne elektrane do 1 MW za sopstvene potrebe u okviru privredno-industrijskog kompleksa
BlokiraPotvrđeno
Ako je industrijski kompleks u zaštitnom pojasu linijske infrastrukture, da li za solarnu elektranu do 1 MW ipak trebaju posebni uslovi?
Da. Za solarnu elektranu do 1 MW u takvom kompleksu pribavljaju se uslovi upravljača linijske infrastrukture.
pribavljaju se uslovi upravljača linijske infrastrukture
Član54
ProvjeritiIzvedeno
Kako se izdaju lokacijski uslovi za dogradnju postojeće komunalne infrastrukture bez urbanističkog plana?
U skladu sa faktičkim stanjem u regulaciji postojeće saobraćajnice ili druge javne površine, do donošenja urbanističkog plana.
Do donošenja urbanističkog plana u skladu sa ovim zakonom, lokacijski uslovi za dogradnju postojeće komunalne infrastrukture izdaju se u skladu sa faktičkim stanjem u regulaciji postojeće saobraćajnice ili druge javne površine.
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku imaoci javnih ovlašćenja dostavljaju uslove kad plan ne sadrži sve podatke?
U roku od 15 dana od dana prijema zahteva. Organ te uslove pribavlja po službenoj dužnosti, o trošku podnosioca zahteva uz naknadu stvarnih troškova.
Imaoci javnih ovlašćenja dužni su da te uslove po zahtevu nadležnog organa dostave u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Član55
BlokiraIzvedeno
Da li lokacijski uslovi navode objekte koje treba ukloniti?
Da. Lokacijski uslovi sadrže podatke o postojećim objektima na toj parceli koje je potrebno ukloniti pre građenja.
podatke o postojećim objektima na toj parceli koje je potrebno ukloniti pre građenja
BlokiraIzvedeno
Šta sadrže lokacijski uslovi?
Sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, uz podatke o broju i površini katastarske parcele, nazivu planskog dokumenta i urbanističkom projektu i pravilima građenja za zonu, uslove za priključenje na infrastrukturu, podatke o postojećim objektima koje treba ukloniti pre građenja, i podatak o tome da li je potrebno pokrenuti postupak procene uticaja na životnu sredinu.
Lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog, odnosno projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, kao i podatke o: 1) broju i površini katastarske parcele, osim za linijske infrastrukturne objekte i antenske stubove
Član56
ProvjeritiIzvedeno
Šta ako se imalac javnih ovlašćenja ne izjasni na prigovor?
Smatraće se da se saglasio sa navodima iz prigovora, i nadležni organ će izmeniti lokacijske uslove u skladu sa prigovorom — osim ako je takav akt očigledno protivan prinudnim propisima. Imalac se mora izjasniti u roku od 15 dana, odnosno 30 dana za objekte iz člana 133.
Ako imalac javnih ovlašćenja ne postupi u roku i na način propisan stavom 4. ovog člana, smatraće se da se saglasio sa navodima iz prigovora i nadležni organ iz stava 2. ovog člana će izmeniti lokacijske uslove u skladu sa zahtevom, odnosno prigovorom, osim ako je takav akt očigledno protivan prinudnim propisima.
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku se odlučuje po prigovoru na lokacijske uslove?
Najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora.
Organ iz stava 2. ovog člana je dužan da odluku po prigovoru donese najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora
BlokiraIzvedeno
U kom roku se podnosi prigovor na lokacijske uslove?
U roku od tri dana od dana dostavljanja lokacijskih uslova, opštinskom odnosno gradskom veću preko prvostepenog organa; ako je uslove izdalo ministarstvo ili organ autonomne pokrajine, prigovor se izjavljuje Vladi preko nadležnog ministarstva.
Na izdate lokacijske uslove može se podneti prigovor nadležnom opštinskom, odnosno gradskom veću, preko prvostepenog organa, u roku od tri dana od dana dostavljanja lokacijskih uslova
Član57
BlokiraIzvedeno
Na osnovu kog plana se izdaju lokacijski uslovi
Na osnovu plana generalne regulacije — za delove teritorije za koje nije predviđena izrada plana detaljne regulacije. Gde PDR postoji, izdaju se na osnovu njega.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana generalne regulacije, za delove teritorije za koje nije predviđena izrada plana detaljne regulacije.
BlokiraIzvedeno
Šta ako plan traži urbanistički projekat
Lokacijski uslovi se tada izdaju na osnovu planskog dokumenta I urbanističkog projekta zajedno. Isto važi kad je UP izrađen na zahtev investitora.
Ukoliko je planskim dokumentom predviđena izrada urbanističkog projekta, ili je urbanistički projekat izrađen po zahtevu investitora, lokacijski uslovi se izdaju na osnovu tog planskog dokumenta i urbanističkog projekta.
20.1. Урбанистички пројекат
Član60
BlokiraIzvedeno
Kada se izrađuje urbanistički projekat
Kada je predviđen planskim dokumentom ili na zahtev investitora — za urbanističko-arhitektonsko oblikovanje površina javne namene i razradu lokacija.
Urbanistički projekat se izrađuje kada je to predviđeno planskim dokumentom ili na zahtev investitora, za potrebe urbanističko-arhitektonskog oblikovanja površina javne namene i urbanističko-arhitektonske razrade lokacija.
Član61
BlokiraIzvedeno
Na kojoj podlozi i za koje parcele se izrađuje urbanistički projekat?
Za jednu ili više katastarskih parcela, na overenom katastarsko-topografskom planu.
Urbanistički projekat se izrađuje za jednu ili više katastarskih parcela na overenom katastarsko-topografskom planu.
BlokiraIzvedeno
Može li se urbanističkim projektom promeniti namena?
Može — urbanističkim projektom za urbanističko-arhitektonsku razradu lokacije može se utvrditi promena i precizno definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, u skladu sa kapacitetima infrastrukture i u okviru kapaciteta opredeljenih planskim dokumentom. Dozvoljeno je kada je planom predviđena bilo koja od kompatibilnih namena.
Urbanističkim projektom za urbanističko-arhitektonsku razradu lokacije može se utvrditi promena i precizno definisanje planiranih namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, u skladu sa kapacitetima infrastrukture u okviru kapaciteta koji su opredeljeni planskim dokumentom
Član62
BlokiraIzvedeno
Ko rukovodi izradom urbanističkog projekta?
Odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajućom licencom. Urbanistički projekat izrađuje privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik upisan u registar za izradu urbanističkih planova i tehničke dokumentacije.
Izradom urbanističkog projekta rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke sa odgovarajućom licencom.
Član63
ProvjeritiIzvedeno
Da li je izveštaj komisije za planove obavezujući?
Jeste. Komisija sačinjava pismeni izveštaj sa predlogom o prihvatanju ili odbijanju urbanističkog projekta, koji je obavezujući za nadležni organ.
o čemu sačinjava pismeni izveštaj sa predlogom o prihvatanju ili odbijanju urbanističkog projekta, koji je obavezujući za nadležni organ
BlokiraIzvedeno
Koliko traje javna prezentacija urbanističkog projekta?
Sedam dana. Organizuje je organ nadležan za poslove urbanizma pre potvrđivanja urbanističkog projekta, i na njoj se evidentiraju sve primedbe i sugestije zainteresovanih lica.
Pre potvrđivanja urbanističkog projekta, organ nadležan za poslove urbanizma organizuje javnu prezentaciju urbanističkog projekta u trajanju od sedam dana.
ProvjeritiIzvedeno
Kada se susedi obavezno obaveštavaju o javnoj prezentaciji urbanističkog projekta?
Kada se urbanistički projekat izrađuje za objekat javne namene za potrebe utvrđivanja javnog interesa. Tada organ obavezno obaveštava sve vlasnike odnosno korisnike nepokretnosti u obuhvatu projekta i u neposrednom susedstvu, kao i imaoce javnih ovlašćenja.
organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove urbanizma, na čijoj teritoriji je obuhvat urbanističkog projekta, obavezno obaveštava sve vlasnike, odnosno korisnike nepokretnosti u obuhvatu urbanističkog projekta, odnosno vlasnike, odnosno korisnike nepokretnosti u neposrednom susedstvu, kao i imaoce javnih ovlašćenja o izradi urbanističkog projekta i javnoj prezentaciji
ProvjeritiIzvedeno
Koji su rokovi za potvrđivanje urbanističkog projekta posle javne prezentacije?
Organ u roku od tri dana dostavlja urbanistički projekat sa primedbama komisiji za planove; komisija u roku od osam dana od prijema razmatra primedbe, vrši stručnu kontrolu i sačinjava pismeni izveštaj sa predlogom, koji je obavezujući za organ; organ u roku od pet dana potvrđuje ili odbija potvrđivanje i o tome bez odlaganja obaveštava podnosioca.
Po isteku roka za javnu prezentaciju, nadležni organ u roku od tri dana dostavlja urbanistički projekat sa svim primedbama i sugestijama komisiji za planove.
Član64
BlokiraIzvedeno
Kada je urbanističko-arhitektonski konkurs obavezan?
Kada je planom generalne regulacije ili planom detaljne regulacije utvrđena obaveza raspisivanja konkursa za rešenje lokacija koje su od značaja za jedinicu lokalne samouprave.
Planom generalne regulacije i planom detaljne regulacije može se utvrditi obaveza raspisivanja urbanističko-arhitektonskog konkursa za rešenje lokacija koje su od značaja za jedinicu lokalne samouprave.
20.2. Пројекат препарцелације и парцелације
Član65
BlokiraIzvedeno
Šta se dodatno pribavlja za parcelaciju u obuhvatu kulturnog dobra?
Mere tehničke zaštite nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, ako uslovi preparcelacije odnosno parcelacije nisu definisani Studijom zaštite nepokretnog kulturnog dobra ili aktom o proglašenju zaštićenog područja.
pribavljaju se mere tehničke zaštite nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, ako uslovi preparcelacije, odnosno parcelacije nisu definisani Studijom zaštite nepokretnog kulturnog dobra, kao i aktom o proglašenju zaštićenog područja
BlokiraIzvedeno
Po čemu se radi preparcelacija ako planski dokument nije donet?
Na osnovu podzakonskog akta kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
Na većem broju katastarskih parcela može se obrazovati jedna ili više građevinskih parcela na osnovu projekta preparcelacije, na način i pod uslovima utvrđenim u planskom dokumentu, a ukoliko planski dokument nije donet, obrazovaće se na osnovu podzakonskog akta kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
ProvjeritiIzvedeno
Ko i u kom roku potvrđuje projekat parcelacije odnosno preparcelacije?
Organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove urbanizma, u roku od 10 dana. Izradom rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke, a sastavni deo projekta je i projekat geodetskog obeležavanja.
Projekat iz stava 4. ovog člana potvrđuje organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove urbanizma, u roku od 10 dana.
Član66
BlokiraIzvedeno
Šta se podnosi katastru uz zahtev za provođenje parcelacije?
Dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije odnosno parcelacije potvrđen od organa nadležnog za poslove urbanizma, čiji je sastavni deo projekat geodetskog obeležavanja. Na rešenje o formiranju parcela žalba se izjavljuje u roku od osam dana.
Uz zahtev za provođenje preparcelacije, odnosno parcelacije podnosi se dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima za sve katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije potvrđen od strane organa nadležnog za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave, čiji sastavni deo je projekat geodetskog obeležavanja.
Član68
BlokiraIzvedeno
Kada se koristi elaborat geodetskih radova umesto projekta parcelacije?
Za ispravku granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih parcela istog vlasnika, spajanje parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoročni zakupac po ranijim propisima, i za obrazovanje većeg broja građevinskih parcela prema planiranoj ili postojećoj izgrađenosti odnosno nameni. Pre izrade elaborata vlasnik rešava imovinsko-pravne odnose; ako je susedna parcela u javnoj svojini, saglasnost daje nadležni pravobranilac.
Ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika, spajanje susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoročni zakupac na osnovu ranijih propisa, kao i obrazovanje većeg broja građevinskih parcela prema planiranoj ili postojećoj izgrađenosti odnosno planiranoj ili postojećoj nameni građevinske parcele, vrši se na osnovu elaborata geodetskih radova.
BlokiraIzvedeno
Koje pravilo mora biti ispunjeno pri ispravci granica susednih parcela?
Katastarska parcela u javnoj svojini koja se pripaja susednoj parceli mora ispunjavati oba uslova: da sama ne ispunjava uslove za posebnu građevinsku parcelu i da je manje površine od parcele kojoj se pripaja.
Prilikom ispravke granice susednih parcela mora se poštovati pravilo da katastarska parcela u javnoj svojini koja se pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu građevinsku parcelu, kao i da je manje površine od parcele kojoj se pripaja.
Priznaje li se pristup javnom putu preko susedne parcele
Da. Kao dokaz o rešenom pristupu priznaje se upisano pravo službenosti u korist povlasne parcele, ili ugovor o uspostavljanju prava službenosti prolaza sa vlasnikom poslužnog dobra.
Kao dokaz o rešenom pristupu javnoj saobraćajnoj površini priznaje se i upisano pravo službenosti na parcelama poslužnog dobra u korist parcela na povlasnom dobru, odnosno ugovor o uspostavljanju prava službenosti prolaza zaključen sa vlasnikom poslužnog dobra
ProvjeritiPotvrđeno
Da li se za transformatorsku stanicu 35/0,4 kV formira posebna građevinska parcela?
Ne. Izmena člana 69 podiže raniji prag sa 30 kV na 35 kV u pravilu o objektima za koje se ne formira posebna građevinska parcela.
За постављање трансформаторских станица 10/0,4 kV, 20/0,4 kV 35/0,4 kV и 35/10 kV, прикључно разводног постројења 10 kV, 20 kV и 35 kV, мерно-регулационих станица за гас код потрошача, електродистрибутивних, електропреносних, анемометарских и метеоролошких стубова, као и стубова електронских комуникација, не формира се посебна грађевинска парцела.
20.5. Одређивање земљишта за редовну употребу објекта у посебним случајевима
Član70
BlokiraIzvedeno
Kada investitor mora formirati katastarsku parcelu?
Pre izdavanja rešenja o upotrebnoj dozvoli — investitor izgradnje objekta na građevinskoj parceli formiranoj u postupku iz ovog člana ima obavezu formiranja katastarske parcele pre izdavanja upotrebne dozvole.
Investitor izgradnje objekta na toj građevinskoj parceli ima obavezu formiranja katastarske parcele pre izdavanja rešenja o upotrebnoj dozvoli.
ProvjeritiIzvedeno
Šta je zemljište za redovnu upotrebu?
Zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku postaje katastarska parcela. Za objekat u otvorenom stambenom bloku i stambenom kompleksu to je zemljište ispod objekta.
Zemljište za redovnu upotrebu jeste zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta, koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku, u skladu sa ovim zakonom, postaje katastarska parcela.
IV. ГРАЂЕВИНСКО ЗЕМЉИШТЕ
25 pravila
1. Појам грађевинског земљишта
Član82
InformativnoIzvedeno
Šta je građevinsko zemljište?
Zemljište određeno zakonom ili planskim dokumentom za izgradnju i korišćenje objekata, kao i zemljište na kojem su izgrađeni objekti u skladu sa zakonom.
Građevinsko zemljište je zemljište koje je određeno zakonom ili planskim dokumentom za izgradnju i korišćenje objekata, kao i zemljište na kojem su izgrađeni objekti u skladu sa zakonom.
2. Коришћење грађевинског земљиштa
Član83
BlokiraIzvedeno
Kada vlasnik stiče prava po promeni namene u građevinsko zemljište?
Stupanjem na snagu planskog dokumenta kojim je namena promenjena — bez obzira na to što katastar još nije sproveo promenu u javnoj knjizi. Do privođenja planiranoj nameni zemljište se može koristiti i u druge svrhe.
Stupanjem na snagu planskog dokumenta kojim je promenjena namena zemljišta u građevinsko zemljište, vlasnici tog zemljišta stiču prava i obaveze propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na osnovu zakona, bez obzira na činjenicu što organ nadležan za upis na nepokretnostima i pravima na njima nije sproveo promenu u javnoj knjizi o evidenciji nepokretnosti i prava.
4.1. Промена намене пољопривредног и шумског земљишта у грађевинско земљиште
Član88
BlokiraIzvedeno
Šta se dešava kad se planom poljoprivredno zemljište prenameni u građevinsko?
Organ nadležan za donošenje plana u roku od 15 dana od stupanja na snagu dostavlja katastru plan sa popisom parcela; katastar u roku od 15 dana rešenjem provodi promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene. Do privođenja nameni zemljište se može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra u roku od 15 dana po dobijanju akta iz stava 1. ovog člana rešenjem provodi nastalu promenu i stavlja zabeležbu o obavezi plaćanja naknade za promenu namene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u bazu podataka katastra nepokretnosti iz koje se izdaje list nepokretnosti.
ProvjeritiPotvrđeno
Postoji li izuzetak kada se šumsko zemljište oštećeno požarom ipak može prenameniti?
Da, ali samo u zakonom navedenim slučajevima: projekat sa utvrđenim javnim interesom, objekti javne infrastrukture ili kada promena proizlazi iz režima zaštite i upravljanja zaštićenim područjem.
kada je to neophodno radi realizacije projekta za koji je, u skladu sa zakonom, utvrđen javni interes
BlokiraPotvrđeno
Ako je dozvoljen izuzetak za promenu namene opožarenog šumskog zemljišta, može li se to uraditi bez izmene plana?
Ne. Promena namene iz ovog izuzetka sprovodi se isključivo izmenom planskog dokumenta u zakonskom postupku.
sprovodi se isključivo izmenom planskog dokumenta
BlokiraPotvrđeno
Može li požar sam po sebi da bude osnov da se šumsko zemljište prenameni u građevinsko?
Ne. Šumsko zemljište oštećeno ili uništeno požarom zadržava plansku namenu koju je imalo pre požara; sama činjenica požara nije osnov za prenamenu u građevinsko zemljište.
činjenica da je šuma oštećena ili uništena požarom ne može predstavljati osnov za promenu namene zemljišta
4.3. Изграђено и неизграђено грађевинско земљиште
Član90
ProvjeritiIzvedeno
Kada je građevinsko zemljište neizgrađeno?
Kada na njemu nisu izgrađeni objekti, kao i kada su na njemu izgrađeni objekti bez građevinske dozvole ili privremeni objekti. Izgrađeno je ono na kome su izgrađeni objekti namenjeni za trajnu upotrebu u skladu sa zakonom.
Neizgrađeno građevinsko zemljište je zemljište na kome nisu izgrađeni objekti, na kome su izgrađeni objekti bez građevinske dozvole i privremeni objekti.
4.4. Уређено и неуређено грађевинско земљиште
Član91
BlokiraIzvedeno
Moraju li se objekti priključiti na postojeću infrastrukturu?
Da. Svi vlasnici objekata na komunalno opremljenom delu teritorije dužni su da se priključe na postojeću infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grejanja, u zavisnosti od namene objekta.
Svi vlasnici objekata na teritoriji, odnosno na delu teritorije jedinice lokalne samouprave koji je komunalno opremljen za građenje i korišćenje, a naročito koji ima postojeću infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grejanja, dužni su da se priključe na postojeću infrastrukturu, u zavisnosti od namene objekta.
BlokiraIzvedeno
Kada objekat ne mora da se priključi na daljinsko grejanje ili gasovod?
Kada vlasnik dostavi dokaz da će za proizvodnju električne energije, odnosno grejanje i hlađenje objekta koristiti obnovljive izvore energije — tada nema obavezu priključenja.
Vlasnik objekta koji dostavi dokaz da će za proizvodnju električne energije, odnosno grejanje i hlađenje objekta koristiti obnovljive izvore energije, nema obavezu propisanu stavom 3. ovog člana.
BlokiraIzvedeno
Kada je građevinsko zemljište uređeno?
Kada je u skladu sa planskim dokumentom komunalno opremljeno za građenje i korišćenje — izgrađen pristupni put, elektromreža, obezbeđeno snabdevanje vodom i obezbeđeni drugi uslovi.
Uređeno građevinsko zemljište je zemljište koje je u skladu sa planskim dokumentom komunalno opremljeno za građenje i korišćenje (izgrađen pristupni put, elektromreža, obezbeđeno snabdevanje vodom i obezbeđeni drugi uslovi).
4.5. Припремање и опремање грађевинског земљишта средствима физичких или правних лица
Član92
ProvjeritiIzvedeno
Može li investitor sam da opremi neuređeno građevinsko zemljište?
Može. Ako se zemljište nalazi u obuhvatu plana na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi odnosno građevinska dozvola, može se pripremiti i opremiti sredstvima fizičkih ili pravnih lica. Investitor podnosi predlog o finansiranju, a nadležni organ je dužan da po njemu postupi u roku od 15 dana.
Građevinsko zemljište koje nije uređeno u smislu ovog zakona, a nalazi se u obuhvatu planskog dokumenta na osnovu koga se mogu izdati lokacijski uslovi, odnosno građevinska dozvola, može se pripremiti, odnosno opremiti i sredstvima fizičkih ili pravnih lica.
5. Уређивање грађевинског земљишта
Član93
InformativnoIzvedeno
Šta obuhvata uređivanje građevinskog zemljišta?
Pripremanje — istražne radove, izradu geodetskih, geoloških i drugih podloga, izradu planske i tehničke dokumentacije, programa za uređivanje, raseljavanje, uklanjanje objekata i saniranje terena; i opremanje — izgradnju objekata komunalne infrastrukture i izgradnju i uređenje površina javne namene. Na područjima izloženim ratnim dejstvima obavlja se i provera postojanja zaostalih eksplozivnih sredstava.
Pripremanje zemljišta obuhvata istražne radove, izradu geodetskih, geoloških i drugih podloga, izradu planske i tehničke dokumentacije, programa za uređivanje zemljišta, raseljavanje, uklanjanje objekata, saniranje terena i druge radove.
6.1. Допринос за уређивање грађевинског земљишта
Član97
ProvjeritiIzvedeno
Može li se doprinos platiti na rate?
Može. Investitor koji dostavi odgovarajuće sredstvo obezbeđenja plaćanja ima pravo da iznos doprinosa isplati u najmanje 36 mesečnih rata.
Investitor koji dostavi odgovarajuće sredstvo obezbeđenja plaćanja ima pravo da iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta isplati u najmanje 36 mesečnih rata
BlokiraIzvedeno
Kako se obračunava doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta?
Osnovica je prosečna cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave prema poslednjim podacima statistike; ona se množi ukupnom neto površinom objekta, koeficijentom zone i koeficijentom namene. Koeficijent zone ne može biti veći od 0,1, a koeficijent namene ne može biti veći od 1,5. Iznos se utvrđuje rešenjem o građevinskoj dozvoli.
Iznos doprinosa se utvrđuje rešenjem o izdavanju građevinske dozvole tako što se osnovica koju čini prosečna cena kvadratnog metra stanova novogradnje u jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj opštini, prema poslednjim objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike, pomnoži sa ukupnom neto površinom objekta koji je predmet gradnje, izraženom u metrima kvadratnim, i sa koeficijentom zone i koeficijentom namene objekta koje utvrđuje jedinica lokalne samouprave.
BlokiraIzvedeno
Koliki sme biti koeficijent namene u obračunu doprinosa?
Najviše 1,5. Koeficijent zone ne može biti veći od 0,1. Jedinica lokalne samouprave utvrđuje koeficijente najkasnije do 30. novembra tekuće godine.
Koeficijent zone iz stava 2. ovog člana ne može biti veći od 0,1, a koeficijent namene ne može biti veći od 1,5.
ProvjeritiIzvedeno
Za šta se umanjuje iznos doprinosa?
Za troškove infrastrukturnog opremanja građevinskog zemljišta sredstvima investitora, na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa članom 92, kao i za vrednost zemljišta koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta se umanjuje za troškove infrastrukturnog opremanja građevinskog zemljišta sredstvima investitora, na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa članom 92. ovog zakona, kao i za vrednost zemljišta koje investitor ustupa jedinici lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih objekata.
Član98
BlokiraIzvedeno
Do kada se plaća doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta?
Najkasnije do podnošenja prijave radova — u celosti, odnosno prva rata uz dostavljanje sredstva obezbeđenja ako se plaća na rate.
Najkasnije do podnošenja prijave radova, investitor je dužan da izvrši uplatu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u celosti, odnosno ako plaća na rate da uplati prvu ratu i dostavi sredstvo obezbeđenja plaćanja.
ProvjeritiIzvedeno
Kada investitor ne mora dati sredstvo obezbeđenja za doprinos na rate?
Kada gradi objekat čija ukupna bruto razvijena građevinska površina ne prelazi 200 m2 i koji ne sadrži više od dve stambene jedinice.
Investitor koji gradi objekat čija ukupna bruto razvijena građevinska površina ne prelazi 200 m2 i koji ne sadrži više od dve stambene jedinice nije u obavezi da podnese sredstvo obezbeđenja u slučaju plaćanja doprinosa za uređivanje građevi
ProvjeritiIzvedeno
Gde stoji konačan obračun doprinosa?
Konačan obračun doprinosa je sastavni deo rešenja o upotrebnoj dozvoli. Iznos, način plaćanja i sredstvo obezbeđenja su sastavni deo rešenja o građevinskoj dozvoli, a kod izmene dozvole usled promena u toku građenja sastavni deo tog rešenja je novi obračun.
Sastavni deo rešenja o upotrebnoj dozvoli je konačni obračun doprinosa.
BlokiraIzvedeno
Koje sredstvo obezbeđenja se daje za plaćanje doprinosa na rate?
Do momenta prijave radova neopoziva bankarska garancija naplativa na prvi poziv bez prigovora, na ukupan iznos nedospelih rata, izdata na rok duži tri meseca od dospeća poslednje rate; ili hipoteka na objektu koji vredi najmanje 30% više od ukupnog iznosa nedospelih rata, u korist jedinice lokalne samouprave.
1) do momenta prijave radova, dostavi neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na prvi poziv, bez prigovora koja glasi na ukupan iznos nedospelih rata i koja je izdata na rok koji mora biti duži tri meseca od dana dospeća poslednje rate, ili 2) uspostavi hipoteku na objektu koji vredi najmanje 30% više od ukupnog iznosa nedospelih rata, u korist jedinice lokalne samouprave.
Član100
ProvjeritiIzvedeno
Kada se građevinsko zemljište u javnoj svojini otuđuje neposrednom pogodbom?
Za izgradnju objekata za potrebe državnih organa i drugih objekata u javnoj svojini, za ispravku granica susednih parcela, za formiranje građevinske parcele, kod sporazumnog davanja zemljišta ranijem vlasniku eksproprisane nepokretnosti, kod vraćanja oduzete imovine, kod razmene zemljišta zbog raseljavanja objekta sa nestabilnog terena, kod otuđenja drugom suvlasniku po pravu preče kupovine, i kod razmene građevinskog zemljišta.
1) izgradnje objekata za potrebe obavljanja poslova iz nadležnosti državnih organa i organizacija, organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i drugih objekata u javnoj svojini; 2) ispravke granica susednih katastarskih parcela; 3) formiranja građevinske parcele u skladu sa odredbama ovog zakona
8. Претварање права коришћења у право својине на грађевинском земљишту
Član102
ProvjeritiIzvedeno
Da li se pravo korišćenja pretvara u pravo svojine uz naknadu?
Ne. Pravo korišćenja na građevinskom zemljištu pretvara se u pravo svojine bez naknade, danom stupanja na snagu zakona, a upis vrši katastar po službenoj dužnosti — osim za sportske organizacije i udruženja, zemljoradničke i stambene zadruge, lica obuhvaćena Aneksom G Sporazuma o sukcesiji i društvena preduzeća.
Pravo korišćenja na građevinskom zemljištu, pretvara se u pravo svojine, bez naknade.
10. Успостављање јединства непокретности
Član106
ProvjeritiIzvedeno
Šta znači jedinstvo nepokretnosti?
Po okončanom pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine, katastarska parcela izgrađenog građevinskog zemljišta zajedno sa objektima na njoj postaje jedinstveni predmet prava svojine, pa se sva postojeća prava i tereti sa objekta prenose i na tu parcelu — osim ako je na tom zemljištu ustanovljen dugoročni zakup.
katastarska parcela izgrađenog građevinskog zemljišta zajedno sa objektima sagrađenim na njoj postaje jedinstveni predmet prava svojine (jedinstvo nepokretnosti), tako da se sva postojeća prava i tereti koji su postojali na objektu, odnosno posebnom delu objekta, od trenutka upisa prava svojine prenose i na tu katastarsku parcelu
11. Урбана комасација
Član107
ProvjeritiIzvedeno
Kada se sprovodi urbana komasacija?
Kada na području za koje je donet plan generalne ili detaljne regulacije postoje katastarske parcele koje zbog površine, oblika, položaja ili nemogućnosti pristupa javnoj površini ne ispunjavaju uslove za građevinsku parcelu, ili kada postoje druge otežavajuće okolnosti za sprovođenje plana i racionalno korišćenje zemljišta.
Komasacija se sprovodi ako na određenom području postoje katastarske parcele koje zbog površine, oblika, položaja ili nemogućnosti pristupa javnoj površini ne ispunjavaju uslove za građevinsku parcelu ili ako postoje druge otežavajuće okolnosti za efikasno i ekonomično sprovođenje planskih dokumenata i racionalnog korišćenja građevinskog zemljišta.
Član108
BlokiraIzvedeno
Koliki udeo vlasnika je potreban za pokretanje urbane komasacije?
Vlasnici odnosno nosioci stvarnih prava na katastarskim parcelama čija površina predstavlja najmanje 51% površine područja za koje je donet plan generalne ili detaljne regulacije. Komisija utvrđuje osnovanost zahteva u roku od deset dana.
komisija, po zahtevu vlasnika, odnosno drugih nosilaca stvarnih prava na katastarskim parcelama čija površina predstavlja najmanje 51% površine područja za koje je donet plan generalne ili plan detaljne regulacije utvrđuje osnovanost zahteva, u roku od deset dana od dana podnošenja zahteva
V. ИЗГРАДЊА ОБЈЕКАТА
19 pravila
Član110
BlokiraIzvedeno
Na osnovu čega se vrši građenje objekta?
Na osnovu građevinske dozvole i tehničke dokumentacije, pod uslovima i na način utvrđen zakonom.
Građenje objekta vrši se na osnovu građevinske dozvole i tehničke dokumentacije, pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.
1.1. Претходни радови
Član111
ProvjeritiIzvedeno
Kada se obavljaju prethodni radovi pre izrade tehničke dokumentacije?
Za građenje objekata iz člana 133. za koje dozvolu izdaje ministarstvo odnosno autonomna pokrajina, a koji se finansiraju sredstvima iz budžeta. Za objekte iz člana 133. za koje se na osnovu plana mogu izdati lokacijski uslovi ne izrađuje se prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom.
Pre početka izrade tehničke dokumentacije za građenje objekta iz člana 133. ovog zakona, za koje građevinsku dozvolu izdaje nadležno ministarstvo, odnosno autonomna pokrajina, a koji se finansiraju sredstvima iz budžeta obavljaju se prethodni radovi na osnovu čijih rezultata se izrađuje prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti.
Član112
InformativnoIzvedeno
Šta obuhvataju prethodni radovi?
Istraživanja, izradu analiza, projekata i drugih stručnih materijala, i pribavljanje podataka kojima se analiziraju inženjerskogeološki, geotehnički, geodetski, hidrološki, meteorološki, urbanistički, tehnički, tehnološki, ekonomski, energetski, seizmički, vodoprivredni i saobraćajni uslovi, kao i uslovi zaštite od požara i zaštite životne sredine.
Prethodni radovi, u zavisnosti od klase i karakteristika objekta, obuhvataju: istraživanja i izradu analiza i projekata i drugih stručnih materijala; pribavljanje podataka kojima se analiziraju i razrađuju inženjerskogeološki, geotehnički, geodetski, hidrološki, meteorološki, urbanistički, tehnički, tehnološki, ekonomski, energetski, seizmički, vodoprivredni i saobraćajni uslovi
1.3. Студија оправданости
Član114
ProvjeritiIzvedeno
Kada se izrađuje studija opravdanosti?
Za projekte u čijem finansiranju učestvuju korisnici javnih sredstava, bez obzira na to da li je investitor korisnik javnih sredstava. Studijom se određuje prostorna, ekološka, društvena, finansijska, tržišna i ekonomska opravdanost investicije za rešenje razrađeno idejnim projektom, i ona sadrži taj idejni projekat.
Studijom opravdanosti određuje se naročito prostorna, ekološka, društvena, finansijska, tržišna i ekonomska opravdanost investicije za izabrano rešenje, razrađeno idejnim projektom, na osnovu koje se donosi odluka o opravdanosti ulaganja, za projekte u čijem finansiranju učestvuju korisnici javnih sredstava, bez obzira na to da li je investitor korisnik javnih sredstava.
Član116
InformativnoIzvedeno
Koje vrste tehničke dokumentacije zakon poznaje?
Šest: generalni projekat, idejno rešenje, idejni projekat, projekat za građevinsku dozvolu, projekat za izvođenje i projekat izvedenog objekta.
Tehnička dokumentacija izrađuje se kao: 1) generalni projekat; 2) idejno rešenje; 3) idejni projekat; 4) projekat za građevinsku dozvolu; 5) projekat za izvođenje; 6) projekat izvedenog objekta.
1.4. Генерални пројекат
Član117а
ProvjeritiIzvedeno
Koliko detaljno mora biti idejno rešenje
Prikazuju se samo podaci neophodni za izdavanje lokacijskih uslova, odnosno za utvrđivanje usklađenosti sa planskim dokumentom — bez razrade tehničkih rešenja.
Идејним решењем обавезно се приказују само подаци неопходни за издавање локацијских услова, односно подаци неопходни са утврђивање усклађености са планским документом, без разраде техничких решења.
1.5. Идејни пројекат
Član118
BlokiraIzvedeno
Kada idejni projekat podleže stručnoj kontroli revizione komisije?
Kada se izrađuje za potrebe izgradnje objekata i izvođenja radova za objekte iz člana 133. zakona. Idejni projekat za rekonstrukciju podleže tehničkoj kontroli, osim kod rekonstrukcije elektrodistributivne i elektronske komunikacione mreže.
Idejni projekat se izrađuje i za potrebe izgradnje objekata i izvođenja radova za objekte iz člana 133. ovog zakona, u kom slučaju podleže stručnoj kontroli od strane revizione komisije.
1.7. Пројекат за извођење
Član123
BlokiraIzvedeno
Koje izjave obavezno sadrži projekat za izvođenje
Izjavu glavnog projektanta i izjave odgovornih projektanata — da je projekat izrađen u skladu sa lokacijskim uslovima, građevinskom dozvolom, PGD-om, propisima i pravilima struke.
Projekat iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži i izjavu glavnog projektanta i izjave odgovornih projektanata kojima se potvrđuje da je projekat izrađen u skladu sa lokacijskim uslovima, građevinskom dozvolom, projektom za građevinsku dozvolu, propisima i pravilima struke.
1.8. Пројекат изведеног објекта
Član124
ProvjeritiIzvedeno
Podleže li projekat izvedenog objekta tehničkoj kontroli?
Ne, osim kada se izrađuje za potrebe ozakonjenja objekata. Projekat izvedenog objekta je projekat za izvođenje sa izmenama nastalim u toku građenja i izrađuje se za sve objekte za koje se pribavlja građevinska dozvola.
Projekat izvedenog objekta ne podleže tehničkoj kontroli, osim kada se izrađuje za potrebe ozakonjenja objekata.
2. Израда техничке документације
Član126
BlokiraIzvedeno
Ko sme da izrađuje tehničku dokumentaciju
Pravno lice ili preduzetnik koji ima zaposlene licencirane inženjere odnosno arhitekte upisane u registar, i koji je sam upisan u registar za izradu tehničke dokumentacije.
Tehničku dokumentaciju za izgradnju objekata, odnosno izvođenje radova može da izrađuje pravno lice ili preduzetnik osnovan u skladu sa zakonom
Član127
BlokiraIzvedeno
Ko ne sme učestvovati u izradi tehničke dokumentacije?
Lice zaposleno u privrednom društvu, drugom pravnom licu ili preduzetničkoj radnji koje je ovlašćeno da utvrdi neki od uslova na osnovu koga se izrađuje ta tehnička dokumentacija, kao i lice koje vrši nadzor nad primenom odredaba ovog zakona.
U izradi tehničke dokumentacije ne može da učestvuje lice koje je zaposleno u privrednom društvu, drugom pravnom licu ili preduzetničkoj radnji koje je ovlašćeno da utvrdi neki od uslova na osnovu koga se izrađuje tehnička dokumentacija. U izradi tehničke dokumentacije ne može da učestvuje lice koje vrši nadzor nad primenom odredaba ovog zakona.
2.1. Одговорни пројектант
Član128
BlokiraIzvedeno
Ko može biti odgovorni projektant
Lice sa nazivom licencirani inženjer, licencirani arhitekta ili licencirani pejzažni arhitekta, upisano u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera.
Stručne poslove izrade tehničke dokumentacije u svojstvu odgovornog projektanta može da obavlja lice sa profesionalnim nazivom licencirani inženjer, licencirani arhitekta i licencirani pejzažni arhitekta koje je upisano u registar licenciranih inženjera, arhitekata i prostornih planera
3. Техничка контрола
Član129
BlokiraPotvrđeno
Ko sme da radi tehničku kontrolu projekta?
Tehničku kontrolu može da vrši privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koji ispunjava zakonske uslove za projektovanje te vrste objekta odnosno tog dela projekta i koga odredi investitor.
Tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu može da vrši privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik
BlokiraPotvrđeno
Može li projektant koji je izradio PGD da radi i njegovu tehničku kontrolu?
Ne. Tehničku kontrolu tog projekta ne može da radi odgovorni projektant koji ga je izradio, lice zaposleno kod projektanta koji je projekat izradio, niti lice zaposleno kod investitora.
ne može da vrši odgovorni projektant koji je izradio taj projekat
BlokiraIzvedeno
Ko ne sme da vrši tehničku kontrolu projekta
Odgovorni projektant koji je izradio projekat, ko je zaposlen u društvu koje ga je izradilo, i preduzeće koje je investitor.
Tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu ne može da vrši odgovorni projektant koji je izradio taj projekat, odnosno koji je zaposlen u privrednom društvu koje je izradilo taj projekat ili preduzeću koje je investitor.
BlokiraIzvedeno
Da li projekat za građevinsku dozvolu ide na tehničku kontrolu
Da. Projekat za građevinsku dozvolu (PGD) podleže tehničkoj kontroli.
Projekat za građevinsku dozvolu podleže tehničkoj kontroli.
4. Чување техничке документације
Član130
ProvjeritiIzvedeno
Ko i koliko dugo čuva tehničku dokumentaciju
Investitor trajno čuva jedan primerak dokumentacije po kojoj je izdata dozvola, sa svim izmenama iz toka građenja i detaljima za izvođenje. Organ čuva svoj originalni primerak.
Investitor je dužan da trajno čuva jedan originalni ili na propisan način kompletiran primerak tehničke dokumentacije na osnovu koje je izdata građevinska dozvola sa svim izmenama i dopunama izvršenim u toku građenja i svim detaljima za izvođenje radova.
5. Ревизија пројеката
Član131
BlokiraIzvedeno
Koji projekti idu na reviziju revizione komisije
Generalni i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti — za objekte iz člana 133 (nadležnost Ministarstva).
Generalni projekat i idejni projekat, prethodna studija opravdanosti i studija opravdanosti za objekte iz člana 133. ovog zakona podležu reviziji (stručnoj kontroli) komisije koju obrazuje ministar nadležan za poslove građevinarstva
Član132
ProvjeritiIzvedeno
Šta proverava stručna kontrola koncepcije objekta
Pogodnost lokacije za vrstu i namenu objekta, mere zaštite životne sredine, seizmološke, geotehničke i saobraćajne uslove, energetske uslove, tehničko-tehnološke karakteristike i rešenja za građenje.
Stručnom kontrolom proverava se koncepcija objekta naročito sa stanovišta: pogodnosti lokacije u odnosu na vrstu i namenu objekta; uslova građenja objekta u pogledu primene mera zaštite životne sredine; seizmoloških, geotehničkih, saobraćajnih i drugih uslova
VI. ГРАЂЕВИНСКА ДОЗВОЛА
22 pravila
1. Надлежност за издавање грађевинске дозволе
Član133
BlokiraIzvedeno
Ko izdaje građevinsku dozvolu?
Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, ako zakonom nije drugačije određeno. Ministarstvo izdaje dozvolu za taksativno nabrojane objekte — visoke brane i akumulacije sa propisanim tehničkim osmatranjem, nuklearne objekte, objekte za preradu nafte i gasa, naftovode i produktovode, gasovode preko 16 bara, skladišta nafte i derivata preko 500 t, magistralne toplovode, objekte bazne i prerađivačke hemijske industrije i druge iz spiska.
Građevinsku dozvolu za izgradnju objekata izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo), ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Kada Ministarstvo može neposredno izdati akte iako je nadležnost poverena
Za objekte preko 20.000 m², na celoj teritoriji Republike Srbije — i posle poveravanja poslova lokalnoj samoupravi.
Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva i posle poveravanja poslova, može, u skladu sa zakonom, neposredno izdavati akte za izgradnju objekata preko 20.000 m2, na celoj teritoriji Republike Srbije.
ProvjeritiIzvedeno
Ko izdaje građevinsku dozvolu za običan objekat
Jedinica lokalne samouprave, za sve objekte koji nisu nabrojani u članu 133.
Poverava se jedinicama lokalne samouprave izdavanje građevinskih dozvola za izgradnju objekata koji nisu određeni u članu 133. ovog zakona.
3. Издавање грађевинске дозволе
Član135
BlokiraPotvrđeno
Otac je vlasnik placa, a sin bi bio investitor u zahtevu kroz objedinjenu proceduru ili lokacijske uslove: da li je srodstvo dovoljno?
Ne. Sama cinjenica da je otac vlasnik, a sin njegov srodnik ne daje sinu odgovarajuce pravo na zemljistu. Da bi sin bio investitor za gradjevinsku dozvolu mora sam imati odgovarajuce pravo koje Zakon priznaje (npr. svojinu, zakup gradjevinskog zemljista u javnoj svojini ili drugo pravo propisano Zakonom), odnosno drugi poseban pravni osnov kada ga Zakon izricito dopusta. Zato se pre podnosenja zahteva mora utvrditi na kom pravnom osnovu je sin investitor; obicna porodicna saglasnost se ne sme automatski tretirati kao dovoljan osnov.
investitoru ... koji ima odgovarajuce pravo na zemljistu ili objektu
BlokiraIzvedeno
Šta se dostavlja uz zahtev za građevinsku dozvolu
Projekat za građevinsku dozvolu i izvod iz PGD, rešenje o saglasnosti na Plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja, dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu, i dokazi o uplati taksi i naknada.
Građevinska dozvola se izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu i izvod iz projekta za građevinsku dozvolu izrađene u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, rešenje o saglasnosti na Plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja, koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu
4. Садржина грађевинске дозволе
Član136
InformativnoIzvedeno
Šta sadrži rešenje o građevinskoj dozvoli
Podatke o investitoru i finansijeru, o objektu (gabarit, visina, BRGP, predračunska vrednost), o katastarskim parcelama, o postojećem objektu koji se uklanja ili rekonstruiše, o roku važenja dozvole i o dokumentaciji na osnovu koje se izdaje.
Građevinska dozvola sadrži naročito podatke o: 1) investitoru, odnosno investitoru i finansijeru; 2) objektu čije se građenje dozvoljava sa podacima o gabaritu, visini, bruto razvijenoj građevinskoj površini i predračunskoj vrednosti objekta; 3) katastarskoj parceli, odnosno katastarskim parcelama, odnosno delovima katastarskih parcela na kojima se gradi objekat
Član137
ProvjeritiIzvedeno
Može li se građevinska dozvola izdati samo za deo objekta?
Može, ako taj deo predstavlja tehničku i funkcionalnu celinu. Dozvola se izdaje i za više katastarskih parcela ili delova parcela kod linijskih infrastrukturnih objekata.
Građevinska dozvola izdaje se za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja tehničku i funkcionalnu celinu, odnosno za više katastarskih parcela ili delova katastarskih parcela za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata.
ProvjeritiIzvedeno
Kada se pripremni radovi mogu izvoditi po posebnoj građevinskoj dozvoli?
Za objekte iz člana 133. zakona i za objekte bruto razvijene građevinske površine preko 800 m2. Uz zahtev se prilažu lokacijski uslovi, projekat pripremnih radova i dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu ili objektu, a rešenje se donosi u roku od osam dana od podnošenja uredne dokumentacije.
Pripremni radovi za objekte iz člana 133. ovog zakona, kao i za objekte bruto razvijene građevinske površine preko 800 m2, mogu se izvoditi i na osnovu posebne građevinske dozvole.
5. Достављање решења о грађевинској дозволи
Član138
InformativnoIzvedeno
Kome se dostavlja rešenje o građevinskoj dozvoli
Građevinskoj inspekciji koja vrši nadzor, i imaocima javnih ovlašćenja nadležnim za uslove projektovanja odnosno priključenje na infrastrukturu.
Nadležni organ dostavlja rešenje o građevinskoj dozvoli inspekciji koja vrši nadzor nad izgradnjom objekata
7. Рок важења грађевинске дозволе
Član140
BlokiraIzvedeno
Kada građevinska dozvola prestaje da važi zbog neprijavljivanja radova
Ako se prijava radova ne izvrši u roku od tri godine od pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli.
Građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne izvrši prijava radova u roku od tri godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola
BlokiraIzvedeno
Kada građevinska dozvola prestaje da važi zbog neizdavanja upotrebne
Ako se u roku od pet godina od pravnosnažnosti rešenja ne izda upotrebna dozvola.
Građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, odnosno pravnosnažnosti rešenja o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, ne izda upotrebna dozvola
8. Измене решења о грађевинској дозволи услед промене инвеститора
Član141
BlokiraIzvedeno
U kom roku se prijavljuje promena investitora
30 dana od dana nastanka promene — novi investitor podnosi zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli.
novi investitor je dužan da u roku od 30 dana od dana nastanka promene, podnese organu koji je izdao građevinsku dozvolu zahtev za izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli
9. Измена решења о грађевинској дозволи
Član142
BlokiraIzvedeno
Šta ako tokom gradnje nastanu izmene u odnosu na dozvolu
Investitor je dužan da OBUSTAVI gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Ako u toku izgradnje, odnosno izvođenja radova, nastanu izmene u odnosu na izdatu građevinsku dozvolu, projekat za građevinsku dozvolu, investitor je dužan da obustavi gradnju i podnese zahtev za izmenu građevinske dozvole.
Član143
ProvjeritiIzvedeno
Kada se sme graditi bez prethodno pribavljene građevinske dozvole
Neposredno pred ili za vreme elementarnih nepogoda i radi otklanjanja njihovih posledica, kod havarije na energetskim objektima ili telekomunikacionim sistemima, u ratu ili neposrednoj ratnoj opasnosti, kod ugrožene energetske bezbednosti, i po rešenju građevinskog inspektora zbog ugrožene stabilnosti objekta.
Građenju objekta, odnosno izvođenju pojedinih radova može se pristupiti i bez prethodno pribavljene građevinske dozvole, ako se objekat gradi neposredno pred nastupanje ili za vreme elementarnih nepogoda, kao i radi otklanjanja štetnih posledica od tih nepogoda, neposredno posle njihovog nastupanja
11. Изградња објеката и извођење радова за које се не издаје грађевинска дозвола
Član144
ProvjeritiIzvedeno
Postoje li objekti koji se grade bez ikakvog akta nadležnog organa
Da — posebna vrsta objekata i određeni radovi, ali samo u skladu sa posebnim podzakonskim propisom.
Posebna vrsta objekata može se graditi, odnosno određeni radovi izvoditi i bez pribavljanja akta nadležnog organa, u skladu sa posebnim propisom iz člana 201. stav 7. tačka 13a) ovog zakona.
Član145
ProvjeritiIzvedeno
Kada se umesto građevinske dozvole izdaje rešenje o odobrenju za izvođenje radova
Za pojedine vrste objekata i određene radove koji se bliže određuju podzakonskim propisom.
organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole izdaje rešenje o odobrenju za izvođenje radova
Da li uz zahtev za rešenje po članu 145 treba i saglasnost na Plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja?
Da kada je za konkretne radove propisana obaveza tog plana. Od 01.09.2026. član 145 izričito traži rešenje o saglasnosti na Plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja.
rešenje o saglasnosti na Plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja
Isključivo do 10,5 m2. Manji montažni objekti privremenog karaktera — kiosci, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar — postavljaju se i uklanjaju na osnovu programa koji donosi jedinica lokalne samouprave, na period od najduže deset godina.
Manji montažni objekti iz stava 1. ovog člana su: objekti montažno demontažnog tipa, i to isključivo kiosci do 10,5 m2, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar koji se postavlja i uklanja na osnovu programa koji donosi jedinica lokalne samouprave na period od najduže deset godina.
BlokiraIzvedeno
Šta se pribavlja za montažni objekat u zaštićenom prirodnom ili kulturnom dobru?
Pre donošenja programa pribavlja se saglasnost upravljača tog javnog dobra i ministarstva nadležnog za poslove prostornog planiranja i urbanizma.
Ukoliko se objekat iz stava 2. ovog člana nalazi u zaštićenom prirodnom ili kulturnom dobru, pre donošenja programa iz stava 2. ovog člana, pribavlja se saglasnost upravljača tog javnog dobra i ministarstva nadležnog za poslove prostornog planiranja i urbanizma.
BlokiraIzvedeno
Gde se sme graditi spomenik ili spomen obeležje?
Samo na površinama javne namene, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture. Izgradnja spomenika i spomen obeležja izvan površina javne namene je zabranjena.
Zabranjena je izgradnja spomenika i spomen obeležja izvan površina javne namene.
12. Привремена грађевинска дозвола
Član147
ProvjeritiIzvedeno
Za šta se izdaje privremena građevinska dozvola
Za asfaltnu bazu, privremene naplatne stanice, separaciju agregata, fabriku betona, meteorološke i druge stubove, montažno-demontažne objekte za izložbe, privremene saobraćajnice i priključke, gradilišni kamp, priključke na komunalnu mrežu za potrebe građenja, pozajmišta materijala i devijacije.
Privremena građevinska dozvola se izdaje za izgradnju: asfaltne baze, privremene naplatne stanice sa pratećim objektima, separacije agregata, fabrike betona
VII. ГРАЂЕЊЕ
9 pravila
1. Пријава радова
Član148
BlokiraIzvedeno
Kada se podnosi prijava radova
Pre početka izvođenja radova, organu koji je izdao građevinsku dozvolu.
Investitor podnosi prijavu radova organu koji je izdao građevinsku dozvolu pre početka izvođenja radova.
BlokiraIzvedeno
Šta se prilaže uz prijavu radova
Dokaz o regulisanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi, i polisa osiguranja od štete prema trećim licima.
Uz prijavu radova podnosi se dokaz o regulisanju obaveza u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u skladu sa ovim zakonom, dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi, polisa osiguranja od štete prema trećim licima koja može nastati izvođenjem radova
2. Припрема за грађење
Član149
ProvjeritiIzvedeno
Šta mora da piše na gradilišnoj tabli
Podaci o objektu koji se gradi, investitoru, odgovornom projektantu, broj građevinske dozvole, izvođač radova, početak građenja i rok završetka izgradnje.
obeležavanje gradilišta odgovarajućom tablom, koja sadrži: podatke o objektu koji se gradi, investitoru, odgovornom projektantu, broj građevinske dozvole, izvođaču radova, početku građenja i roku završetka izgradnje
BlokiraIzvedeno
Šta investitor obezbeđuje pre početka građenja
Obeležavanje građevinske parcele te regulacionih, nivelacionih i građevinskih linija, u skladu sa propisima o izvođenju geodetskih radova.
Pre početka građenja investitor obezbeđuje: obeležavanje građevinske parcele, regulacionih, nivelacionih i građevinskih linija, u skladu sa propisima kojima je uređeno izvođenje geodetskih radova
3. Извођење радова
Član150
BlokiraIzvedeno
Koje uslove mora ispuniti izvođač radova?
Da ima zaposlene odnosno radno angažovane licencirane izvođače upisane u registar licenciranih izvođača, sa stručnim rezultatima; da ima odgovarajuće stručne rezultate; da poseduje rešenje o ispunjenosti uslova za građenje te vrste objekata; i da je upisan u odgovarajući registar koji vodi ministarstvo. Podizvođač mora ispunjavati uslove za vrstu radova za koju je angažovan.
1) ima zaposlene, odnosno radno angažovane licencirane izvođače radova upisane u registar licenciranih izvođača u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, sa stručnim rezultatima; 2) ima odgovarajuće stručne rezultate; 3) poseduje rešenje o ispunjenosti uslova za građenje odgovarajuće vrste objekata, odnosno izvođenje odgovarajuće vrste radova na tim objektima
4. Одговорни извођач радова
Član151
BlokiraIzvedeno
Ko može biti odgovorni izvođač radova?
Lice kome je izdata licenca za izvođenje radova i koje je upisano u registar licenciranih izvođača. Licenca se izdaje za oblasti arhitektura, pejzažna arhitektura, građevinsko, elektrotehničko, mašinsko, saobraćajno, geodetsko, tehnološko, metalurško i geološko inženjerstvo, šumarstvo i poljoprivreda.
Stručne poslove rukovođenja građenjem objekata, odnosno izvođenjem radova u svojstvu odgovornog izvođača radova, može da obavlja lice kome je u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona izdata licenca za izvođenje radova - licencirani izvođač i koje je upisano u registar licenciranih izvođača
5. Обавезе извођача радова и одговорног извођача радова
Član152
BlokiraIzvedeno
Šta se prilaže uz izjavu o završetku temelja
Geodetski snimak izgrađenih temelja. Uz izjavu o završetku objekta u konstruktivnom smislu ide geodetski snimak objekta.
Izvođač uz izjavu o završetku izgradnje temelja prilaže geodetski snimak izgrađenih temelja
BlokiraIzvedeno
Kako se određuje odgovorni izvođač radova
Rešenjem, prije početka radova. Uz to mu se obezbeđuje ugovor o građenju i dokumentacija po kojoj se gradi.
rešenjem odredi odgovornog izvođača radova na gradilištu
6. Стручни надзор
Član153
BlokiraIzvedeno
Da li je stručni nadzor obavezan
Da. Investitor ga obezbeđuje tokom građenja objekta odnosno izvođenja radova za koje je izdata građevinska dozvola.
Investitor obezbeđuje stručni nadzor u toku građenja objekta, odnosno izvođenja radova za koje je izdata građevinska dozvola.
VIII. УПОТРЕБНА ДОЗВОЛА
12 pravila
1. Технички преглед објекта
Član154
BlokiraIzvedeno
Šta obuhvata tehnički pregled
Kontrolu usklađenosti izvedenih radova sa građevinskom dozvolom i tehničkom dokumentacijom, kao i sa tehničkim propisima i standardima.
Tehnički pregled obuhvata kontrolu usklađenosti izvedenih radova sa građevinskom dozvolom i tehničkom dokumentacijom na osnovu koje se objekat gradio, kao i sa tehničkim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova
BlokiraIzvedeno
Čime se utvrđuje podobnost objekta za upotrebu
Tehničkim pregledom, po završetku izgradnje objekta ili dela koji je tehničko-tehnološka celina i može samostalno da se koristi.
Podobnost objekta za upotrebu utvrđuje se tehničkim pregledom.
1.1. Комисија за технички преглед објекта
Član155
BlokiraIzvedeno
Ko vrši tehnički pregled objekta
Komisija koju formira investitor, ili komisija privrednog društva odnosno preduzetnika kome investitor poveri te poslove i koje je upisano u odgovarajući registar.
Tehnički pregled objekata vrši komisija, koju formira investitor, ili komisija koju formira privredno društvo, drugo pravno lice, odnosno preduzetnik kome investitor poveri vršenje tih poslova i koje je upisano u odgovarajući registar privrednih subjekata
BlokiraIzvedeno
Kada u komisiji za tehnički pregled mora biti inženjer protivpožarne zaštite
Kada su za objekat utvrđene posebne mere zaštite od požara — tada je član komisije i inženjer protivpožarne zaštite sa odgovarajućom licencom.
Kada je predmet tehničkog pregleda objekat za koji su utvrđene posebne mere zaštite od požara, član komisije za tehnički pregled je i inženjer protivpožarne zaštite
Član156
BlokiraIzvedeno
Ko ne sme učestvovati u tehničkom pregledu objekta?
Lica zaposlena u pravnom licu koje je izradilo tehničku dokumentaciju ili bilo izvođač radova kod investitora, lica koja su učestvovala u izradi tehničke dokumentacije i studije uticaja ili u izvođenju radova, lica koja su vršila stručni nadzor, lica koja vrše inspekcijski nadzor, i lica koja rade na poslovima izdavanja građevinske dozvole u nadležnom organu.
U vršenju tehničkog pregleda ne mogu da učestvuju lica koja su zaposlena u preduzeću, odnosno drugom pravnom licu koje je izradilo tehničku dokumentaciju ili je bilo izvođač radova kod investitora, lica koja su učestvovala u izradi tehničke dokumentacije i studije uticaja na životnu sredinu, ili u izvođenju radova kod investitora, lica koja su vršila stručni nadzor
BlokiraIzvedeno
Može li se izvršiti tehnički pregled objekta izgrađenog bez dozvole?
Ne. Ne može se vršiti tehnički pregled objekta ili njegovog dela, niti odobriti upotreba, ako je objekat odnosno njegov deo izgrađen bez građevinske dozvole.
Ne može se vršiti tehnički pregled objekta ili njegovog dela, ni odobriti upotreba ako je objekat, odnosno njegov deo, izgrađen bez građevinske dozvole.
BlokiraIzvedeno
Ko mora biti u komisiji za tehnički pregled kad je rađena studija uticaja?
Lice stručno iz oblasti koja je predmet studije, sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke na studijama drugog stepena (master, specijalističke akademske studije) odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina.
U vršenju tehničkog pregleda, za objekte za koje je rađena studija uticaja na životnu sredinu, mora da učestvuje lice koje je stručno iz oblasti koja je predmet studija, a koje ima stečeno visoko obrazovanje odgovarajuće struke, odnosno smera, na studijama drugog stepena diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje pet godina.
1.2. Пробни рад
Član157
BlokiraIzvedeno
Koliko može trajati probni rad objekta?
Najduže godinu dana. Obaveza investitora je da prati rezultate probnog rada.
Probni rad može trajati najduže godinu dana. Obaveza je investitora da prati rezultate probnog rada.
2. Издавање употребне дозволе
Član158
BlokiraIzvedeno
Sme li se objekat koristiti prije upotrebne dozvole
Ne. Objekat za koji je predviđena građevinska dozvola može se koristiti tek po prethodno pribavljenoj upotrebnoj dozvoli.
Objekat za koji je u skladu sa ovim zakonom predviđeno izdavanje građevinske dozvole može se koristiti po prethodno pribavljenoj upotrebnoj dozvoli.
InformativnoIzvedeno
U kom roku organ izdaje upotrebnu dozvolu
Pet radnih dana od dana podnošenja zahteva.
Organ koji je izdao građevinsku dozvolu izdaje rešenjem upotrebnu dozvolu, u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva za izdavanje upotrebne dozvole.
3. Одржавање објекта
Član159
InformativnoIzvedeno
Šta obaveza vlasnika postaje posle upotrebne dozvole
Izvođenje radova na investicionom i tekućem održavanju, kao i redovni, vanredni i specijalistički pregledi objekta.
Vlasnik objekta za koji je izdata upotrebna dozvola obezbeđuje izvođenje radova na investicionom i tekućem održavanju objekta kao i redovne, vanredne i specijalističke preglede objekta, u skladu sa posebnim propisima.
Član160
BlokiraIzvedeno
Može li se objekat bez građevinske dozvole priključiti na infrastrukturu
Ne — ni na struju, gas, telekomunikacije, daljinsko grejanje, vodovod ni kanalizaciju.
Objekat koji se gradi, odnosno čije je građenje završeno bez građevinske dozvole, ne može biti priključen na elektroenergetsku, gasovodnu, telekomunikacionu ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju.
X. ИНЖЕЊЕРСКА КОМОРА СРБИЈЕ И АГЕНЦИЈА ЗА ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ И УРБАНИЗАМ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ
1 pravilo
Član164
InformativnoIzvedeno
Ko utvrđuje minimalne cene projektovanja i nadzora?
Inženjerska komora Srbije — utvrđuje minimalne cene za izradu planske i tehničke dokumentacije, tehničke kontrole, tehničke preglede i nadzor za zgrade i inženjerske objekte.
utvrđuje minimalne cene za izradu planske i tehničke dokumentacije, tehničke kontrole, tehničke preglede i nadzor za zgrade i inženjerske objekte
XI. УКЛАЊАЊЕ ОБЈЕКАТА
7 pravila
Član167
BlokiraIzvedeno
Kada organ nalaže uklanjanje objekta zbog dotrajalosti?
Kada utvrdi da je usled dotrajalosti ili većih oštećenja ugrožena stabilnost objekta i da on predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraćaja. Rešenje se donosi i uvek kada vlasnik zakonito izgrađenog objekta sam podnese zahtev za uklanjanje.
Organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove građevinarstva odobriće rešenjem, po službenoj dužnosti ili na zahtev zainteresovanog lica, uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, za koji utvrdi da je usled dotrajalosti ili većih oštećenja ugrožena njegova stabilnost i da predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, za susedne objekte i za bezbednost saobraćaja.
Član168
BlokiraIzvedeno
Šta se podnosi uz zahtev za dozvolu o uklanjanju objekta?
Projekat rušenja sa tehničkom kontrolom, dokaz o svojini na objektu, i uslovi ako bi rušenjem bio ugrožen javni interes (zaštita komunalne i druge infrastrukture, kulturnog dobra, životne sredine), kao i Plan upravljanja građevinskim otpadom ako je posebnim propisom utvrđena ta obaveza. Rešenje se izdaje u roku od 8 dana od dostavljanja uredne dokumentacije.
1) пројекат рушења са техничком контролом; 2) доказ о својини на објекту; 3) услови, ако се ради о објекту чијим рушењем би био угрожен јавни интерес (заштита постојеће комуналне и друге инфраструктуре, заштита културног добра, заштита животне средине и сл.), као и решење о давању сагласности на План управљања отпадом од грађења и рушења, ако се ради о објекту за који је посебним прописом утврђена ова обавеза.
Ne. Uklanjanju objekta ili njegovog dela može se pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju, osim u slučaju izvršenja inspekcijskog rešenja.
Uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, osim u slučaju izvršenja inspekcijskog rešenja, može se pristupiti samo na osnovu dozvole o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela iz člana 167. ovog zakona.
Može, ako organ utvrdi da se neposredna opasnost može otkloniti rekonstrukcijom objekta. Rešenjem kojim se odobrava rekonstrukcija utvrđuje se rok u kome se radovi moraju završiti; ako se rok ne ispoštuje, organ nalaže uklanjanje.
Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave utvrdi da se neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi, susedne objekte i za bezbednost saobraćaja može otkloniti i rekonstrukcijom objekta, odnosno njegovog dela, o tome obaveštava vlasnika objekta, radi preduzimanja potrebnih mera u skladu sa zakonom.
Član170
BlokiraIzvedeno
Šta je obaveza po izvršenom uklanjanju objekta?
Mora se izvršiti uređenje zemljišta, skladištenje i odvoz građevinskog otpada u skladu sa posebnim propisima. Uklanjanje vrši pravno lice ili preduzetnik upisan u registar za građenje, a rukovodi njime odgovorni izvođač radova.
Po izvršenom uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela, mora se izvršiti uređenje zemljišta, skladištenje i odvoz građevinskog otpada, u skladu sa posebnim propisima.
XII. НАДЗОР
12 pravila
2. Права и дужности урбанистичког инспектора
Član173
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku inspektor proverava projekat parcelacije?
U roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde nadležnog organa — proverava da li je projekat preparcelacije i parcelacije izrađen u skladu sa planskim dokumentom.
je projekat preparcelacije i parcelacije izrađen u skladu sa planskim dokumentom, u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde nadležnog organa
3. Овлашћења урбанистичког инспектора
Član174
BlokiraIzvedeno
U kom roku urbanistički inspektor može osporiti lokacijske uslove?
Podnošenjem prigovora nadležnom organu u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana izdavanja lokacijskih uslova, odnosno potvrđivanja urbanističkog projekta ili projekta parcelacije i preparcelacije, uz obaveštavanje investitora. Ako organ ne postupi po prigovoru u roku od 30 dana, inspektor rešenjem nalaže izdavanje novih lokacijskih uslova.
da podnese prigovor nadležnom organu na izdate lokacijske uslove, odnosno urbanistički projekat, odnosno projekat parcelacije i preparcelacije, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana izdavanja lokacijskih uslova, odnosno potvrđivanja urbanističkog projekta, odnosno projekta parcelacije i preparcelacije
4. Права и дужности грађевинског инспектора
Član175
BlokiraIzvedeno
Šta sledi ako se gradi bez građevinske dozvole?
Građevinski inspektor podnosi nadležnom organu krivičnu prijavu zbog izvršenja krivičnog dela gradnje bez građevinske dozvole — protiv izvođača radova, investitora, odnosno vlasnika katastarske parcele na kojoj se izvode radovi, osim u slučaju uzurpacije parcele.
podnese nadležnom organu krivičnu prijavu zbog izvršenja krivičnog dela gradnje bez građevinske dozvole
BlokiraIzvedeno
Šta proverava građevinski inspektor na gradilištu?
Da li izvođač i lice koje vrši stručni nadzor ispunjavaju propisane uslove; da li je izdata građevinska dozvola i potvrđena prijava radova; da li je zaključen ugovor o građenju; da li se objekat gradi prema dozvoli i projektu za izvođenje; da li je gradilište obeleženo na propisan način; da li izvedeni radovi, materijal, oprema i instalacije odgovaraju propisima i standardima; i da li je izvođač preduzeo mere bezbednosti.
je za objekat koji se gradi, odnosno za izvođenje radova izdata građevinska dozvola i potvrđena prijava o početku građenja, odnosno izdato rešenje iz člana 145. ovog zakona
5. Овлашћења грађевинског инспектора
Član176
BlokiraIzvedeno
Šta inspektor nalaže ako se objekat ne gradi prema dozvoli?
Rešenjem nalaže obustavu radova i određuje rok koji ne može biti duži od 30 dana od urednog uručenja investitoru za podnošenje zahteva sa urednom dokumentacijom za pribavljanje odnosno izmenu građevinske dozvole; ako investitor u tom roku ne pribavi odnosno ne izmeni dozvolu, nalaže uklanjanje objekta ili njegovog dela.
naloži rešenjem obustavu radova i odredi rok koji ne može biti duži od 30 dana od dana urednog uručenja investitoru - za podnošenje zahteva sa urednom dokumentacijom za pribavljanje, odnosno izmenu građevinske dozvole, ako se objekat ne gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli, odnosno projektu za izvođenje
BlokiraIzvedeno
Šta ako izvođač ne obavesti organ o završenim temeljima?
Građevinski inspektor rešenjem nalaže obustavu radova ako izvođač nije obavestio nadležni organ o završenim temeljima i o završetku objekta u konstruktivnom smislu.
naloži rešenjem obustavu radova, ako izvođač radova nije obavestio nadležni organ o završenim temeljima i završetku objekta u konstruktivnom smislu, u skladu sa ovim zakonom
Član177
BlokiraIzvedeno
Šta ako gradilište nije obeleženo na propisan način?
Inspektor rešenjem nalaže obustavu radova i određuje rok za otklanjanje nedostataka koji ne može biti duži od tri dana. Rešenje se može doneti i usmenim izricanjem na licu mesta, uz obavezu inspektora da pismeni otpravak izradi u roku ne dužem od pet dana.
gradilište nije obeleženo na propisan način, naložiće rešenjem obustavu radova i odrediće rok za otklanjanje nedostataka, koji ne može biti duži od tri dana
Član178
BlokiraIzvedeno
Šta ako se objekat koristi bez upotrebne dozvole?
Inspektor naređuje investitoru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne može biti kraći od 30 ni duži od 90 dana; ako je ne pribavi, donosi rešenje o zabrani korišćenja objekta.
se objekat za koji je izdata građevinska dozvola koristi bez upotrebne dozvole, narediće investitoru pribavljanje upotrebne dozvole u roku koji ne može biti kraći od 30 ni duži od 90 dana, a ako je investitor ne pribavi u utvrđenom roku doneće rešenje o zabrani korišćenja objekta
BlokiraIzvedeno
Šta ako se objekat koristi za namenu koja nije odobrena?
Inspektor nalaže pribavljanje građevinske dozvole odnosno rešenja iz člana 145. u roku od 30 dana; ako investitor to ne uradi, sledi mera zabrane.
se objekat za koji je izdata građevinska i upotrebna dozvola koristi za namenu koja nije utvrđena rešenjem kojim je odobreno izvođenje radova, građevinskom odnosno upotrebnom dozvolom, naložiće pribavljanje građevinske dozvole, odnosno rešenja iz člana 145. ovog zakona u roku od 30 dana
Član179
ProvjeritiIzvedeno
Šta ako se ne vrši propisano osmatranje ili održavanje objekta?
Građevinski inspektor rešenjem naređuje investitoru i izvođaču radova, odnosno korisniku objekta, da uočene nepravilnosti otkloni.
Kad građevinski inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da se u toku građenja, odnosno korišćenja objekta ne vrši propisano osmatranje, odnosno održavanje objekta, narediće rešenjem investitoru i izvođaču radova, odnosno korisniku objekta da uočene nepravilnosti otkloni.
Član181
BlokiraIzvedeno
Kada inspektor zatvara gradilište?
Kad utvrdi da se objekat gradi ili se izvode pripremni radovi bez ili suprotno lokacijskim uslovima, građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je dozvola izdata, kao i potvrdi o prijavi radova. Rešenje je izvršno danom donošenja, a mera se sprovodi službenim znakom zatvoreno gradilište, pečaćenjem građevinskih mašina i pribijanjem kopije rešenja.
narediće rešenjem bez odlaganja i zatvaranje gradilišta. Rešenje iz stava 1. ovog člana izvršno je danom donošenja.
Član183
ProvjeritiIzvedeno
Kada se umesto rušenja nalaže vraćanje u prvobitno stanje?
Kada bi uklanjanjem (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni, otvaranje portala na fasadi i slično) nastala opasnost po život i zdravlje ljudi, po susedne objekte ili po sam objekat — tada inspektor rešenjem nalaže vraćanje u prvobitno stanje.
građevinski inspektor, u slučajevima iz stava 1. ovog člana neće doneti rešenje o uklanjanju objekta, odnosno njegovog dela (potporni zidovi, pretvaranje tavanskog prostora u stambeni, otvaranje portala na fasadi i sl.), ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost po život i zdravlje ljudi ili susedne objekte ili sam objekat, već će investitoru rešenjem naložiti vraćanje u prvobitno stanje
XV. КАЗНЕНЕ ОДРЕДБЕ
4 pravila
2. Прекршаји
Član206
BlokiraIzvedeno
Kolika je kazna ako investitor ne obezbedi pristupačnost objekta?
300.000 dinara za pravno lice investitora koje ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa standardima pristupačnosti, i 10.000 do 50.000 dinara za odgovorno lice.
Novčanom kaznom od 300.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice koje je investitor objekta ako ne obezbedi pristup objektu osobama sa invaliditetom u skladu sa standardima pristupačnosti (član 5.)
BlokiraIzvedeno
Odgovara li vlasnik parcele za radove bez dozvole na njegovoj parceli?
Odgovara. Kaznom od 300.000 dinara kazniće se i vlasnik katastarske parcele — pravno lice — na kojoj se izvode radovi bez izdate građevinske dozvole i prijave radova, osim u slučaju uzurpacije katastarske parcele.
Kaznom iz stava 1. ovog člana, kazniće se i vlasnik katastarske parcele - pravno lice na kojoj se izvode radovi bez izdate građevinske dozvole i prijave radova, osim u slučaju uzurpacije katastarske parcele.
Član211
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku inspektor mora doneti rešenje?
U primerenom roku koji ne može biti duži od sedam dana od dana saznanja za učinjeni prekršaj; u suprotnom se sam inspektor kažnjava novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara, a za ponovljeni prekršaj i kaznom zatvora do 30 dana.
Novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj nadležni inspektor koji u slučajevima iz čl. 174, 176, 177, 178, 179, 180, 181, 182. i 198. ovog zakona ne donese rešenje, odnosno ne izda naredbu u primerenom roku, koji ne može biti duži od sedam dana od dana saznanja za učinjeni prekršaj.
Član212
BlokiraIzvedeno
Kolika je kazna ako projektant ili izvođač nije osiguran od profesionalne odgovornosti?
500.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice, 20.000 do 100.000 dinara za odgovorno lice, i 100.000 do 500.000 dinara za preduzetnika.
Novčanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice koje obavlja poslove izrade i kontrole tehničke dokumentacije, odnosno koje je izvođač radova, vršilac stručnog nadzora ili tehničkog pregleda, ako nije osigurano od odgovornosti za štetu (član 129a).
XVI. ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ
2 pravila
Član217
ProvjeritiIzvedeno
Kako se izdaju lokacijski uslovi za telekomunikacione objekte gde nema plana?
U skladu sa uslovima organa i organizacija nadležnih za poslove telekomunikacija, na osnovu godišnjih planova razvoja telekomunikacionih mreža na teritoriji Republike Srbije — do stupanja na snagu planskih dokumenata predviđenih zakonom.
Do stupanja na snagu planskih dokumenata predviđenih ovim zakonom, za izgradnju telekomunikacionih objekata, za koje se po ovom zakonu izdaje građevinska dozvola, na području za koje nije donet urbanistički plan ili urbanističkim planom nije predviđena izgradnja te vrste objekata, lokacijski uslovi se izdaju u skladu sa uslovima organa, odnosno organizacija nadležnih za poslove telekomunikacija
Član218
ProvjeritiIzvedeno
Po kojim propisima se rešavaju zahtevi podneti pre stupanja zakona na snagu?
Po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona — to važi za zahteve za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i druge zahteve o pojedinačnim pravima i obavezama.
Rešavanje zahteva za izdavanje odobrenja za izgradnju, upotrebne dozvole i drugih zahteva za rešavanje o pojedinačnim pravima i obavezama, podnetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ostale odredbe
40 pravila
Član3a
BlokiraIzvedeno
Koje osnovne zahteve objekat mora ispuniti po zakonu?
Sedam: mehanička otpornost i stabilnost, bezbednost u slučaju požara, higijena, zdravlje i životna sredina, bezbednost i pristupačnost prilikom upotrebe, zaštita od buke, ušteda energije i obezbeđenje termičkog komfora, i održivo korišćenje prirodnih resursa.
1) mehaničke otpornosti i stabilnosti; 2) bezbednosti u slučaju požara; 3) higijene, zdravlja i životne sredine; 4) bezbednosti i pristupačnosti prilikom upotrebe; 5) zaštite od buke; 6) uštede energije i obezbeđenja termičkog komfora i 7) održivog korišćenja prirodnih resursa.
Ko sme da digitalizuje papirni dokument za objedinjenu proceduru?
Pored lica utvrđenih zakonom o elektronskom poslovanju, i lice sa licencom odgovornog projektanta upisano u strukovni registar, ili advokat upisan u imenik advokata — pod uslovom da to lice svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom istovremeno potpisuje i podnesak uz koji se dokument dostavlja.
Digitalizaciju dokumenta u skladu sa stavom 3. ovog člana za potrebe sprovođenja objedinjene procedure, pored lica utvrđenih zakonom koji uređuje elektronsko poslovanje, može izvršiti i lice sa licencom odgovornog projektanta, upisano u odgovarajući strukovni registar ili advokat upisan u imenik advokata
InformativnoIzvedeno
Mora li treće lice koje traži svojstvo stranke da se obraća elektronski?
Ne. Treće lice koje traži da mu se prizna svojstvo stranke, odnosno koje izjavljuje pravne lekove, nije dužno da koristi elektronske dokumente niti da se nadležnom organu obraća elektronskim putem.
treće lice koje traži da mu se u objedinjenoj proceduri prizna svojstvo stranke u postupku, odnosno ako na odluke donete u tom postupku izjavljuje pravne lekove, nije dužno da koristi elektronske dokumente, niti da se nadležnom organu obraća elektronskim putem
Član8b
BlokiraIzvedeno
Šta imalac mora navesti ako je prethodni uslov izgradnja nedostajuće infrastrukture?
Dužan je da tu činjenicu navede u uslovima za projektovanje i priključenje, zajedno sa informacijom o planiranom načinu finansiranja i rokovima izgradnje te infrastrukture.
Ako je prethodni uslov za izgradnju objekta izgradnja nedostajuće infrastrukture, imalac javnih ovlašćenja je dužan da u uslovima za projektovanje, odnosno priključenje navede tu činjenicu i informaciju o planiranom načinu finansiranja i rokovima izgradnje nedostajuće infrastrukture.
BlokiraIzvedeno
U kom roku organ prosleđuje zahtev imaocima javnih ovlašćenja?
U roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, ako se uslovi ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument odnosno separat.
Nadležni organ je dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, imaocima javnih ovlašćenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom utvrđuju uslove za projektovanje, odnosno priključenje, dostavi zahtev za izdavanjem tih uslova
BlokiraIzvedeno
U kom roku imalac javnih ovlašćenja mora izdati uslove?
U roku od 15 dana od prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. Zakona u roku od 30 dana. Ako utvrdi da je nenadležan, ima rok od tri dana da o tome obavesti nadležni organ.
Imalac javnih ovlašćenja je dužan da postupi po zahtevu iz stava 1. ovog člana, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte iz člana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, izuzev u slučaju kada imalac javnih ovlašćenja utvrdi da je nenadležan, kada ima rok od tri dana da obavesti nadležni organ.
BlokiraIzvedeno
Smeju li uslovi imalaca javnih ovlašćenja menjati urbanističke parametre?
Ne. Uslovi za projektovanje i priključenje ne mogu biti u suprotnosti sa planskim dokumentom na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, niti se njima mogu menjati planskim dokumentom utvrđeni urbanistički parametri, niti osporavati planom utvrđene namene.
Uslovi za projektovanje, odnosno priključenje ne mogu biti u suprotnosti sa planskim dokumentom na osnovu koga se izdaju lokacijski uslovi, niti se njima mogu menjati planskim dokumentom utvrđeni urbanistički parametri, odnosno osporavati planskim dokumentom utvrđene namene.
Član8v
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku se objavljuju lokacijski uslovi i dozvole?
Registrator je dužan da obezbedi objavljivanje lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole u elektronskom obliku putem interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja.
Registrator je dužan da obezbedi objavljivanje lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole u elektronskom obliku putem interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja.
Član8d
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku se potvrđuje prijem prijave radova?
Bez odlaganja, osim ako se uz prijavu podnosi sredstvo obezbeđenja iz člana 98. — tada se posle provere valjanosti sredstva prijava potvrđuje odnosno odbacuje rešenjem u roku od pet radnih dana. Prijava završetka temelja i prijava završetka objekta u konstruktivnom smislu potvrđuju se bez odlaganja.
po prijavi radova, potvrđuje prijem bez odlaganja, osim ako se uz prijavu radova podnosi sredstvo obezbeđenja iz člana 98. ovog zakona, u kom slučaju nakon provere valjanosti sredstva obezbeđenja prijavu radova potvrđuje, odnosno odbacuje rešenjem, u roku od pet radnih dana
BlokiraIzvedeno
U kojim rokovima organ izdaje akte u objedinjenoj proceduri?
Lokacijske uslove najkasnije u roku od pet radnih dana od pribavljanja svih uslova i dokumenata; građevinsku dozvolu pet radnih dana od podnošenja zahteva; upotrebnu dozvolu pet radnih dana od podnošenja zahteva; rešenje iz člana 145. pet radnih dana. Zahtev za priključenje upućuje imaocu u roku od tri radna dana.
1) po zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova, te uslove izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od pribavljanja svih uslova, isprava i drugih dokumenata u skladu sa članom 8b ovog zakona; 2) po zahtevu za izdavanje građevinske dozvole, dozvolu izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole
ProvjeritiIzvedeno
Kako organ postupa po zahtevu za saglasnost na tehničku dokumentaciju u pogledu zaštite od požara?
Upućuje zahtev organu nadležnom za zaštitu od požara bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana od prijema, i u istom roku odluku tog organa dostavlja investitoru.
po zahtevu za davanje saglasnosti na tehničku dokumentaciju u pogledu mere zaštite od požara, upućuje taj zahtev organu nadležnom za zaštitu od požara bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana, od dana prijema zahteva i u istom roku odluku nadležnog organa za zaštitu od požara dostavlja investitoru
Član45a
ProvjeritiIzvedeno
Da li primedbe iz ranog javnog uvida mogu uticati na plan?
Mogu. Sve primedbe i sugestije pravnih i fizičkih lica evidentira nosilac izrade, javnost mora imati mogućnost izjašnjavanja, a evidentirane primedbe mogu uticati na planska rešenja.
Sve primedbe i sugestije pravnih i fizičkih lica evidentira nosilac izrade planskog dokumenta, a evidentirane primedbe i sugestije mogu uticati na planska rešenja.
ProvjeritiIzvedeno
Koliko traje rani javni uvid?
15 dana. Oglašava se u sredstvima javnog informisanja i elektronski na internet stranici jedinice lokalne samouprave i donosioca plana, a počinje danom oglašavanja.
Rani javni uvid oglašava se u sredstvima javnog informisanja i u elektronskom obliku na internet stranici jedinice lokalne samouprave i na internet stranici donosioca plana i traje 15 dana.
ProvjeritiIzvedeno
U kom roku imaoci javnih ovlašćenja dostavljaju uslove za izradu plana?
U toku trajanja ranog javnog uvida, a najduže u roku od 15 dana od dana prijema zahteva; izuzetno u roku od 30 dana uz obrazloženje.
Organi, posebne organizacije, imaoci javnih ovlašćenja i druge institucije dužni su da po zahtevu nosioca izrade planskog dokumenta dostave uslove i sve raspoložive podatke u toku trajanja ranog javnog uvida, a najduže u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Član51b
ProvjeritiIzvedeno
Kada se plan menja skraćenim postupkom i šta se tada preskače?
U slučaju manjih izmena i dopuna. U skraćenom postupku se ne sprovodi rani javni uvid, izrađuje se nacrt izmena i dopuna, a javni uvid traje najmanje 15 dana. Predmet je samo deo plana koji se menja, ne plan u celini.
U skraćenom postupku izmena i dopuna planskog dokumenta podrazumeva se da se ne sprovodi postupak ranog javnog uvida, na način da se izrađuje nacrt izmena i dopuna planskog dokumenta, kao i da se sprovodi postupak javnog uvida u trajanju od najmanje 15 dana.
ProvjeritiIzvedeno
Kada se skraćeni postupak primenjuje za infrastrukturne objekte i objekte javne namene?
Kada se plan menja radi usklađivanja sa planom višeg reda, ili kada je u pitanju samo tekstualna izmena plana za potrebe izgradnje infrastrukturnih objekata ili objekata javne namene, i to kada izgradnja nije moguća bez promene plana — uz obaveznu izradu urbanističkog projekta.
Skraćeni postupak se primenjuje i u slučajevima kada se radi izmena i dopuna plana radi usklađivanja sa planom višeg reda, odnosno kada se radi samo tekstualna izmena plana, za potrebe izgradnje infrastrukturnih objekata ili objekata javne namene u smislu ovog zakona, i to u slučaju kada izgradnja nije moguća bez promene planskog dokumenta kojim su planirani ti objekti, uz obaveznu izradu urbanističkog projekta.
Član53a
BlokiraIzvedeno
Mogu li se lokacijski uslovi izdati za deo katastarske parcele
Mogu, ali uz obavezu da se parcelacija izvrši do podnošenja zahteva za građevinsku dozvolu.
lokacijski uslovi se mogu izdati i za deo katastarske parcele, uz obavezu investitora da do podnošenja zahteva za izdavanje građevinske dozvole izvrši parcelaciju
BlokiraIzvedeno
Šta sadrže lokacijski uslovi i za koju parcelu se izdaju
Sve urbanističke, tehničke i druge uslove potrebne za izradu idejnog projekta, PGD i projekta za izvođenje. Izdaju se za katastarsku parcelu koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu.
Lokacijski uslovi sadrže sve urbanističke, tehničke i druge uslove i podatke potrebne za izradu idejnog projekta, projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje, u skladu sa ovim zakonom i izdaju se za katastarsku parcelu koja ispunjava uslove za građevinsku parcelu.
BlokiraIzvedeno
Mogu li se lokacijski uslovi izdati za više katastarskih parcela
Mogu, uz obavezu da se parcele spoje pre izdavanja upotrebne dozvole.
kao i za više katastarskih parcela, uz obavezu investitora da pre izdavanja upotrebne dozvole izvrši spajanje tih parcela
Član63a
ProvjeritiIzvedeno
Ko potvrđuje urbanistički projekat za objekte iz člana 133?
Ministarstvo nadležno za poslove urbanizma, odnosno organ autonomne pokrajine nadležan za poslove urbanizma — za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo odnosno organ autonomne pokrajine. Pre potvrđivanja formira se posebna komisija za stručnu kontrolu.
Urbanistički projekat koji se izrađuje za izgradnju objekata za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, potvrđuje ministarstvo nadležno za poslove urbanizma, odnosno organ autonomne pokrajine nadležan za poslove urbanizma.
Član118a
BlokiraIzvedeno
Koje izjave obavezno sadrži projekat za građevinsku dozvolu
Izjavu glavnog projektanta, odgovornog projektanta i vršioca tehničke kontrole — da je projekat izrađen u skladu sa lokacijskim uslovima, propisima i pravilima struke.
Projekat iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži i izjavu glavnog projektanta, odgovornog projektanta i vršioca tehničke kontrole, kojom se potvrđuje da je projekat izrađen u skladu sa lokacijskim uslovima, propisima i pravilima struke.
BlokiraIzvedeno
Sme li PGD da odstupi od idejnog rešenja iz lokacijskih uslova
PGD razrađuje koncepciju iz idejnog rešenja po kome su izdati lokacijski uslovi, a odstupanja su moguća u granicama koje propisuje pravilnik o sadržini tehničke dokumentacije.
Projektom za građevinsku dozvolu se vrši razrada planirane koncepcije objekta utvrđene idejnim rešenjem na osnovu koga su izdati lokacijski uslovi, a moguća su i njegova odstupanja od tog idejnog rešenja u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije.
Član128a
BlokiraIzvedeno
Za šta je odgovoran glavni projektant?
Za usklađenost izvoda iz projekta sa podacima iz projekta za građevinsku dozvolu; svojim potpisom potvrđuje usaglašenost svih pojedinačnih delova projekta. Imenuje ga investitor i mora ispunjavati uslove za odgovornog projektanta.
Investitor imenuje glavnog projektanta koji je odgovoran za usklađenost izvoda iz projekta sa podacima iz projekta za građevinsku dozvolu i koji svojim potpisom potvrđuje usaglašenost svih pojedinačnih delova projekta.
Član129 ZPI / 79 Pravilnika
BlokiraPotvrđeno
Da li PGD mora da prođe tehničku kontrolu?
Da. Projekat za građevinsku dozvolu podleže tehničkoj kontroli. Pravilnik precizira da se kontrola vrši nad delovima odnosno projektima PGD-a; tehnički opisi instalacija koji se prilažu uz arhitekturu za objekte kategorije B ne podležu tehničkoj kontroli.
Projekat za građevinsku dozvolu podleže tehničkoj kontroli
Član129a
BlokiraIzvedeno
Ko mora biti osiguran od profesionalne odgovornosti?
Pravno lice ili preduzetnik koji izrađuje planske dokumente, izrađuje ili kontroliše tehničku dokumentaciju, izvodi radove, vrši stručni nadzor ili tehnički pregled; kao i licencirani prostorni planer, urbanista, arhitekta urbanista, inženjer, arhitekta, pejzažni arhitekta i izvođač. Inženjerska komora Srbije preuzima osnovno osiguranje svojih članova.
Pravno lice ili preduzetnik koji obavlja poslove izrade planskih dokumenata, izrade i kontrole tehničke dokumentacije, odnosno koje je izvođač radova, vršilac stručnog nadzora ili tehničkog pregleda, mora biti osigurano od odgovornosti za štetu koju može pričiniti drugoj strani, odnosno trećem licu (osiguranje od profesionalne odgovornosti).
ČlanZPI 135; ZUP 9
BlokiraPotvrđeno
Sta se uz zahtev u objedinjenoj proceduri proverava ili prilaze kao dokaz odgovarajuceg prava na zemljistu?
Prvo se utvrdjuje koje odgovarajuce pravo investitor ima. ZPI kao osnov navodi svojinu, zakup gradjevinskog zemljista u javnoj svojini i druga prava koja Zakon priznaje, a za pojedine vrste objekata propisuje i posebne dokaze (npr. sluzbenost, zakup, eksproprijaciju). Podatak koji postoji u sluzbenoj evidenciji organ pribavlja po sluzbenoj duznosti po ZUP-u; kada se investitor poziva na poseban pravni osnov koji nije dovoljan samo iz sluzbene evidencije, uz zahtev se prilaze odgovarajuca isprava propisana ZPI/CEOP pravilima.
Kao odgovarajuce pravo na zemljistu smatra se pravo svojine...
Član135a
ProvjeritiIzvedeno
Može li građevinska dozvola glasiti i na finansijera?
Može, ako je uz zahtev priložen ugovor između investitora i finansijera overen u skladu sa zakonom o overi potpisa, u kome se investitor saglasio da nosilac prava i obaveza iz dozvole bude i finansijer. Finansijer tada ima pravo pristupa zemljištu i može ga preneti na izvođača.
Građevinska dozvola se izdaje na ime investitora i finansijera ako je uz zahtev za izdavanje priložen ugovor između investitora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, u kome se investitor saglasio da nosilac prava i obaveze iz građevinske dozvole bude i finansijer.
Član138a
BlokiraIzvedeno
Kada se sme pristupiti građenju?
Na osnovu pravnosnažnog rešenja o građevinskoj dozvoli i prijave radova. Investitor može pristupiti građenju i na osnovu konačnog rešenja o građevinskoj dozvoli i prijave radova, ali na sopstveni rizik i odgovornost.
Građenju se može pristupiti na osnovu pravnosnažnog rešenja o građevinskoj dozvoli i prijavi radova iz člana 148. ovog zakona. Investitor može pristupiti građenju i na osnovu konačnog rešenja o građevinskoj dozvoli i prijavi radova iz člana 148. ovog zakona, na sopstveni rizik i odgovornost.
Član153a
ProvjeritiIzvedeno
Ko propisuje objekte na koje se ne primenjuju pravila o izvođaču, nadzoru i tehničkom pregledu?
Ministar nadležan za poslove građevinarstva — on propisuje na koje se objekte ne primenjuju odredbe zakona o izvođaču radova, odgovornom izvođaču, obavezi određivanja stručnog nadzora i tehničkom pregledu objekta.
Ministar nadležan za poslove građevinarstva propisaće na koje objekte se ne primenjuju odredbe ovog zakona o izvođaču radova, odgovornom izvođaču radova, obavezi određivanja stručnog nadzora i tehničkom pregledu objekta.
Član158a
ProvjeritiIzvedeno
Može li se ispraviti greška u upotrebnoj dozvoli posle upisa svojine?
Može. Ako se naknadno utvrdi povreda zakonske odredbe ili druga očigledna greška — pogrešno obračunata visina doprinosa, greška u numeraciji posebnih delova, pogrešan obračun površina i slično — nadležni organ po zahtevu investitora menja rešenje o upotrebnoj dozvoli, a izmenjeno rešenje je isprava podobna za upis promene u katastru.
Ako po izdavanju rešenja o upotrebnoj dozvoli i upisa prava svojine na objektu i posebnim delovima objekta, naknadno bude utvrđeno da u izdatom rešenju o upotrebnoj dozvoli postoji povreda neke zakonske odredbe ili neka druga očigledna greška (pogrešno obračunata visina doprinosa, greška u numeraciji posebnih delova, pogrešan obračun površina i sl.), nadležni organ će, po zahtevu investitora izmeniti rešenje o upotrebnoj dozvoli.
BlokiraIzvedeno
Šta ako se podaci iz upotrebne dozvole ne slažu sa elaboratom geodetskih radova?
Katastar nalaže usaglašavanje pre upisa prava svojine i obaveštava organ koji je izdao upotrebnu dozvolu, koji obavezuje investitora da u roku od 30 dana od prijema obaveštenja podnese zahtev za izmenu upotrebne dozvole sa potrebnom dokumentacijom.
Ako po izdavanju rešenja o upotrebnoj dozvoli, organ nadležan za poslove državnog premera i katastra utvrdi da postoji neusaglašenost podataka između izdatog rešenja o upotrebnoj dozvoli i podataka u elaboratu geodetskih radova, naložiće usaglašavanje ovih podataka pre upisa prava svojine na objektu i posebnim delovima objekta.
Član161a
BlokiraIzvedeno
Da li licencirani projektant mora da se stručno usavršava?
Da. Licencirani prostorni planer, urbanista, arhitekta urbanista, inženjer, arhitekta, pejzažni arhitekta i izvođač dužni su da tokom obavljanja poslova kontinuirano usavršavaju znanje i veštine radi sticanja uslova za produženje prava na obavljanje stručnih poslova, i da nadležnom ministarstvu dostave dokaz o obavljenom usavršavanju.
Licencirani prostorni planer, licencirani urbanista, licencirani arhitekta urbanista, licencirani inženjer, licencirani arhitekta, licencirani pejzažni arhitekta i licencirani izvođač, dužni su da tokom obavljanja poslova, za koje im je izdata licenca i izvršen upis u registar, kontinuirano usavršavaju svoje znanje i veštine
Član162a
ProvjeritiIzvedeno
Pod kojim uslovima strani projektant može raditi u Srbiji?
Pod uslovima reciprociteta i ako ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom, propisima donetim na osnovu njega i posebnim zakonom o priznavanju stranih profesionalnih kvalifikacija, uz ispunjenje uslova iz zakona o zapošljavanju i radu stranaca.
za obavljanje stručnih poslova koji odgovaraju stručnim poslovima utvrđenim ovim zakonom, ima pravo u Republici Srbiji na obavljanje tih stručnih poslova u svojstvu odgovornog lica pod uslovima reciprociteta i ukoliko ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom
Član168a
BlokiraIzvedeno
Podnosi li se prijava radova za rušenje?
Da. Investitor izvođenja radova na uklanjanju objekta odnosno njegovog dela podnosi prijavu radova u skladu sa članom 148. zakona.
Investitor izvođenja radova na uklanjanju objekta odnosno njegovog dela, podnosi prijavu radova u skladu sa članom 148. ovog zakona.
Član206v
ProvjeritiIzvedeno
Kolika je kazna za idejno rešenje izrađeno suprotno planu?
200.000 dinara za pravno lice, i 20.000 do 100.000 dinara za odgovorno lice i odgovornog urbanistu, ako je idejno rešenje izrađeno suprotno planskom dokumentu odnosno urbanističkom projektu.
Novčanom kaznom od 200.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, za koje se utvrdi da je izradilo idejno rešenje suprotno planskom dokumentu, odnosno urbanističkom projektu, zakonu i propisima donetim na osnovu zakona (član 117a).
Član206a
ProvjeritiIzvedeno
Kolika je kazna za planski dokument izrađen suprotno zakonu?
200.000 dinara za pravno lice ili preduzetnika koji je izradio planski dokument suprotno zakonu, i 20.000 do 100.000 dinara za odgovorno lice i odgovornog urbanistu. Zahtev podnosi nadležni urbanistički inspektor.
Novčanom kaznom od 200.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, za koje se utvrdi da je izradilo planski dokument suprotno zakonu i propisima donetim na osnovu zakona (čl. 10-52.).
Član206b
ProvjeritiIzvedeno
Kolika je kazna za urbanistički projekat izrađen suprotno planu?
200.000 dinara za pravno lice ili preduzetnika, i 20.000 do 100.000 dinara za odgovorno lice i odgovornog urbanistu.
Novčanom kaznom od 200.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik, za koje se utvrdi da je izradilo urbanistički projekat suprotno planskom dokumentu, zakonu i propisima donetim na osnovu zakona (čl. 60-64.).
Član208v
BlokiraIzvedeno
Koja kazna preti odgovornom projektantu za tehnički dokument suprotan propisima?
Novčana kazna od 100.000 do 150.000 dinara ili kazna zatvora do 30 dana — za odgovornog projektanta koji je izradio i potpisao tehnički dokument ili ga potvrdio u postupku tehničke kontrole suprotno zakonu i podzakonskim aktima. Zahtev podnosi nadležni građevinski inspektor.
Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorni projektant koji je izradio i potpisao tehnički dokument ili je potvrdio taj dokument u postupku tehničke kontrole, suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona.
Član209b
ProvjeritiIzvedeno
Šta ako javni beležnik ne izda informaciju o lokaciji u roku?
Kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara kao pravno lice, odnosno 10.000 do 50.000 dinara kao preduzetnik — i ako informaciju izda suprotno zakonu.
Novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara, kazniće se za prekršaj javni beležnik - pravno lice, odnosno drugo pravno lice, ako ne izda informaciju o lokaciji u propisanom roku, odnosno ukoliko informaciju o lokaciji izda suprotno zakonu (član 53. stav 3.).
Član211a
ProvjeritiIzvedeno
Šta sledi imaocu javnih ovlašćenja koji ne postupi u roku?
Novčana kazna od 10.000 do 50.000 dinara za odgovorno lice u imaocu javnih ovlašćenja. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi registrator, odnosno organ nadležan za sprovođenje objedinjene procedure.
Novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u imaocu javnog ovlašćenja, ako imalac javnih ovlašćenja tokom sprovođenja objedinjene procedure ne postupa na način i u rokovima propisanim ovim zakonom (član 8b).
Nema pravila po tom upitu
Pretraga gleda pitanje, odgovor, citat i broj člana — ali samo unutar ovog propisa.
We use cookies to understand how visitors engage with our work. Analytics is loaded only after you accept. See our privacy notice.